Jakov Gotovac: razlika između inačica

Vodio je pjevačka društva ''[[Mladost]]'', ''[[Mladost-Balkan]]'' i ''[[Jug]]'', a nakon [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] ''[[Pavao Markovac]]'' i ''[[Vladimir Nazor]]''. Prvi njegov opus ''Dva skerca za mješoviti zbor na narodne tekstove'' ([[1916.]]) pokazao je pravac kojim će njegovo stvaralaštvo ići. Bio je to put nacionalnog glazbenog realizma, kojem će gotovo bez izuzetka ostati vjeran u svojim daljnjim ostvarenjima. Za svoja vokalna djela, Gotovac je često uzimao narodne tekstove.<ref>[http://www.nsk.hr/u-spomen-na-hrvatskoga-skladatelja/ U spomen na hrvatskoga skladatelja], nsk.hr, 16. listopada 2017., pristupljeno 22. prosinca 2017.</ref> Stihovi iz narodne [[lirika|lirike]] i [[epika|epike]] našli su u njemu izvanrednog tumača, umjetnika koji je znao ne samo tonovima ocrtati njihov sadržaj, nego i muzičkim sredstvima podati potrebno raspoloženje i dočarati sredinu. Uz folklorna obilježja, Gotovac je u svoja djela unio i mediteransku raspjevanost, prožetu senzibilnošću, što se najviše odrazilo u operama. Vrhunci njegovog prvog stvaralačkog razdoblja su narodni [[obred]] ''Koleda'' ([[1925.]]) i ''Simfonijsko kolo'' ([[1926.]]), uz koje treba još spomenuti scensku glazbu za [[Ivan Gundulić|Gundulićevu]] ''Dubravku'' ([[1926.]]) i romantičnu narodnu operu [[Morana (opera)|Morana]] ([[1930.]]). Iduća etapa u Gotovčevom opernom stvaralaštvu je njegova komična narodna opera ''[[Ero s onoga svijeta]]'' ([[1935.]]) koja je obišla više od 80 europskih glazbenih pozornica i izvođena je na devet jezika. U književno vrijednom libretu [[Milan Begović|Milana Begovića]], Gotovac je našao izvrsnu podlogu na kojoj se u okviru arhitektonski izrađene cjeline mogao slobodno prepustiti svim svojim sklonostima za komiku i [[humor]]. Praizvedba opere ''Ero s onoga svijeta'' bila je [[2. studenoga]] 1935. godine u zagrebačkome HNK, a [[10. siječnja]] [[2018.]] godine bila je 700. izvedba te opere.<ref>[http://www.hnk.hr/proslavljen-80-rodendan-opere-ero-s-onoga-svijeta/ Održana sedamstota izvedba ”Ere s onoga svijeta” Jakova Gotovca], hnk.hr, pristupljeno 12. siječnja 2018.</ref>

U književno vrijednom libretu [[Milan Begović|Milana Begovića]], Gotovac je našao izvrsnu podlogu na kojoj se u okviru arhitektonski izrađene cjeline mogao slobodno prepustiti svim svojim sklonostima za komiku i [[humor]]. Opus Jakova Gotovca još sadrži opere ''[[Mila Gojsalića (opera)|Mila Gojsalića]]'' ([[1951.]]), ''[[Dalmaro]]'' ([[1958.]]) i ''Stanac'' ([[1959.]]), više orkestarskih djela, zborskih kompozicija i solo pjesama.