Otvori glavni izbornik

Promjene

bez sažetka
|genitiv = Hrvatske Republike Herceg-Bosne
|kontinent = Europa
|regija = Balkan
|status = Hrvatski entitet u [[BiH|Bosni i Hercegovini]]
|era = [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
|mapa = HZ Herceg-Bosna.PNG
|mapa_opis = 30 općina proglašenih dijelom Herceg-Bosne, 18. studenog 1991.
|jezik = [[Hrvatski jezik|hrvatski]]
|glavni_grad = [[Mostar]]
|vlada_tip = republika
|valuta = službeno [[bosanski dinar]]; u uporabi [[hrvatski dinar]], kasnije [[hrvatska kuna]]; [[njemačka marka]]
}}
'''Hrvatska Republika Herceg-Bosna''' bila je hrvatska upravna jedinica u sklopu [[Republika Bosna i Hercegovina (1992.-1997.)|Republike Bosne i Hercegovine]], koja je 28. kolovoza 1993. izrasla iz '''Hrvatske zajednice Herceg-Bosne''' utemeljene 18. studenog 1991., kao političke, kulturne, gospodarske i područne cjelina [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvata u Bosni i Hercegovini]].<ref>[http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/RATNI%20DOKUMENTI/DOKUMENTI%20O%20HB%201991.-1992/7.pdf Odluka o uspostavi HZ HB i pismo Mate Bobana predsjedniku Tuđmanu]</ref> Utemeljilo ju je hrvatsko političko vodstvo reagirajući na [[Domovinski rat|srpsku agresiju u Hrvatskoj]] i [[Rat u Bosni i Hercegovini|BiH]], da bi se u kolovozu 1993., slijedeći [[Owen - Stoltenbergov plan|Owen - Stoltenbergov plan mirovni plan]], preoblikovala u Republiku.<ref>[http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/RATNI%20DOKUMENTI/PLANOVI_SPORAZUMi_IZJAVE_O_USTAVNOM-USTROJSTVU_BiH_1991_1995/150.pdf Temeljna odluka o uspostavi i proglašenju Hrvatske Republike Herceg-Bosne]</ref>
 
Hrvatska Republika Herceg-Bosna bila je, uz Hrvatsku i Republiku BiH, supotpisnica [[Washingtonski sporazum|Washingtonskog sporazuma]] 18. ožujka 1994., kojim je dogovoreno stvaranje [[Federacija Bosna i Hercegovina|Federacije BiH]] kao zajednice hrvatskog i bošnjačkog naroda, s ciljem kasnijeg federaliziranja cijele države.<ref>[http://www.usip.org/sites/default/files/file/resources/collections/peace_agreements/washagree_03011994.pdf Washingtonski sporazum]</ref> Činjenično je nastavila postojati i nakon donošenja [[Ustav Federacije Bosne i Hercegovine|Ustava Federacije BiH]] 30. ožujka 1994. do samoukinuća 14. kolovoza 1996., kada su sve ovlasti [[Vlada Hrvatske Republike Herceg-Bosne|Vlade Herceg-Bosne]] prenesene na [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine|Vladu Federacije BiH]].
Prijedlog regionalizacije s ciljem što tješnjeg povezivanja općinskih odbora HDZ-a BiH upućen je 23. kolovoza 1991. godine. To su, osim postojeće tri, bile: [[Sarajevo|Sarajevska]], [[Doboj]]sko-[[Zenica|zenička]], [[Banja Luka|Banjalučka]], [[Bihać]]ko-[[Velika Kladuša|kladuška]], i [[Tuzla]]nska regionalna zajednica HDZ-a BiH.<ref>[http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/xy/64.pdf Prijedlog regionalizacije općinskih odbora HDZ-a BiH, 23. kolovoza 1991.]</ref> Vrlo vjerojatno je da nijedna od spomenutih regionalih zajednica nije prerasla u hrvatsku zajednicu, iako će se poslije Hrvati na područjima Sarajeva, Zenice, i Tuzle vojno organizirati u brigade [[HVO|Hrvatskog vijeća]] obrane, povezane sa Glavnim stožerom HVO-a.
 
Na Savjetu sigurnosti HDZ-a BiH, 18. rujna 1991., dotadašnje Sigurnosno vijeće postaje Krizni stožer, koji rukovodi sa sustavom obrane hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini i osigurava nabavku oružja. Krizni stožeri se hitno formiraju za Travničku, Hercegovačku i [[Bosanska Posavina|Posavsku regionalnu zajednicu]], dok će Sarajevskom neposredno koordinirati glavni Krizni stožer HDZ-a BiH.<ref>[http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/BATINIC%20ZDRAVKO/11.pdf Zaključci Savjeta sigurnosti HDZ-a BiH, 18. rujna 1991.]</ref> Na prekretnici, takvo se zalaganje posebice snažno očitovalo osnivanjem niza teritorijalno-samoupravnih hrvatskih zajednica. Hrvatske zajednice su osnovane kao odgovor na osnivanje srpskih autonomih oblasti i velikosrpsku agresiju, kojoj [[Republika Bosna i Hercegovina (1992. – 1997.)|središnja vlast u Sarajevu]] nije bila dorasla.
 
[[Datoteka:Hrvatske zajednice.PNG|mini|Hrvatske zajednice u Bosni i Hercegovini]]
Vladu HZ Herceg-Bosne je predstavljala civilna sastavnica HVO-a, koja je bila zamišljena kao naviša izvršna i upravna vlast, ali kao potrebna privremena mjera dok vlada [[RBiH]] ne preuzme odgovornost za zaštitu svih građana. Kada je proglašena Hrvatska Republika Herceg-Bosna, civilna sastavnica HVO-a je prerasla u [[Vlada|Vladu]] HR Herceg-Bosne, koja je konstituiranim Zastupničkim domom HR Herceg-Bosne, donosila zakone i druge akte.
 
Dana [[28. kolovoza]] [[1993.]]. godine,u Grudama, Predsjedništvo Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i zastupnici hrvatskog naroda u Vijeću općina Skupštine [[Republika Bosna i Hercegovina (1992. – 1997.)|Republike Bosne i Hercegovine]] donose ''Odluku o konstituiranju Zastupničkog doma Hrvatske Republike Herceg-Bosne'' kao najvišeg predstavničkog tijela i nositelja zakonodavne vlasti u HZ Herceg-Bosni, što znači da Hrvatska zajednica Herceg-Bosna prerasta u Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu. Odluka polazi od neotuđivosti, nedjeljivosti i neprenosivosti prava hrvatskog naroda u [[BiH|Bosni i Hercegovini]] kao jednog od tri konstitutivna naroda. Odluka o transformaciji Hrvatske zajednice Herceg-Bosne u Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu bila je u potpunosti pravno utemeljena na Owen-Stoltenbergom planu koji je predviđao uniju republika u Bosni i Hercegovini. Odluka o utemeljenju Hrvatske Republike Herceg-Bosne, u potpunosti, je konzistentna s navedenim planom, no zbog činjenice da u to vrijeme plan još nije stupio na snagu, on se eksplicitno ne spominje u preambuli.<ref name="Livno" />
 
Na temelju članka 7. Temeljne odluke o uspostavi i proglašenju Hrvatske Republike Herceg-Bosne i članku 4. Zakona o Vladi HR H-B, Zastupnički dom HR H-B na trećem zasjedanju, 20. studenoga 1993., donio je odluku o izboru Vlade HR H-B.<ref>Mostar: Ljudi, kultura civilizacija, Anto Augustinović, Mostar, 1999., str. 80-86.</ref>