Inačica od 22. siječnja 2016. u 16:18 uredi Ingenium 7 (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 9.948 edits m Ingenium 7 je premjestio stranicu Bazilika svetoga groba na Bazilika Svetoga groba preko preusmjeravanja ← Starija izmjena		Inačica od 15. siječnja 2018. u 18:04 uredi ukloni ovu izmjenu Pera detlic (razgovor \| doprinosi) 10.322 edits m patrijarhat->patrijaršija i još poneke sitnice Novija izmjena →
Redak 2: '''Bazilika svetoga groba''' naziv je za [[kršćani\|kršćansku]] crkvu u [[Jeruzalem]]u u kojoj se štuje [[Kalvarija]] i [[Isus]]ov grob. [[Kršćani]] je štuju kao neprikosnovenu svetinju. Nalazi se u [[Stari grad (Jeruzalem)\|Jeruzalemskom starom gradu]], na mjestu gdje se nalazila [[Golgota]], brdo [[Krist]]ove Muke ([[Pasija\|Pasije]]). To je mjesto u 1. stoljeću bio napušteni kamenolom izvan jeruzalemskih zidina, a oko njega bilo je smješteno groblje čiji su ostaci i danas vidljivi. Nakon [[135.]]. [[Rimljani]] na tom mjestu grade kompleks [[hram]]ova. [[Datoteka:Holy sepulchre Anastasis.jpg\|mini\|lijevo\|<center>''Anastasis'' Bazilike svetoga groba iz 4. st.]] Redak 9: === Bizantsko i arapsko razdoblje === [[Datoteka:Anastasia_Rotonda_4th_century_floor_plan_2.png\|mini\|250px\|<center>Tlocrt bizantske Bazilike svetog groba, 4. st.]] Kršćanski pisac [[Origen]] ([[3. stoljeće]]) govori o židovskoj predaji po kojoj se [[Adam]]ov grob nalazio na mjestu Isusova razapinjanja, to jest na Kalvariji. Biskup [[Cezareja Primorska\|Cezareje]], [[Euzebije Cezarejski\|Euzebije]], prije [[327]]., navodi da se mjesto "Lubanje (tj. Golgote ili Kalvarije), gdje je Krist razapet, još i danas pokazuje u Aeliji ([[latinski jezik\|lat.]] ''Aelia Capitolina'' bilo je rimsko ime Jeruzalema nakon [[135.]].), sjeverno od brda [[Sion]]", unatoč tome što je ondje hram božice [[Afrodita\|Afrodite]]. Prema istom Euzebiju, upravo su ta kršćanska sjećanja omogućila rušenje hramova i izgradnju kršćanskoga svetišta. Naime, [[Dodatak:Popis rimskih careva\|rimski car]], prema [[rimsko pravo\|rimskom pravu]] nije smio zapovijediti rušenje nekog hrama, osim u slučaju dokaza da je ondje prethodno postojalo neko drugo svetište. Rimski car [[Konstantin I. Veliki]] daje izgraditi ovu baziliku, a radovi traju od [[327.]]. do [[335.]]. godine. Tada je izgrađena velika kružna zgrada, vjerojatno s kupolom, u obliku [[mauzolej]]a oko Isusova groba, a sam je grob obložen mramorom. Ova je građevina nazvana ''Anastasis'' ([[grčki jezik\|grč.]] Άνάστασις = "Uskrsnuće"). Zapadno od nje nalazilo se otvoreno dvorište - trijem - unutar kojega se izdizala stijena Kalvarije. Još zapadnije podignuta je bazilika - crkva (grč. μαρτύριον) u kojoj se služila [[liturgija]]. Pri njezinoj je izgradnji odstupljeno od običaja da prezbiterij bude okrenut prema istoku, budući da su arhitekti htjeli naznačiti važnost samoga groba, pa je crkva orijentirana prema zapadu, odnosno prema Isusovu grobu. Od te trodjelne crkve danas je vidljiv samo okrugli dio, ''Anastasis'', premda više puta obnavljan, te još pokoji zid i temelji. Crkvu su [[614.]]. razorili [[Perzija\|Perzijanci]], a nakon obnove, ponovno i kalif Hakem [[1009.]]. godine. [[Datoteka:Jerusalem Holy Sepulchre BW 24.JPG\|mini\|lijevo\|<center>Današnje pročelje bazilike svetoga groba iz križarskog je razdoblja (12. st.).]] [[Datoteka:Dehio 9 Church of the Holy Sepulchre Floor plan.jpg\|mini\|250px\|<center>Tlocrt Bazilike Svetog groba iz 19. st.]] === Križarsko razdoblje === Nakon dolaska [[križarski ratovi\|križara]] u Jeruzalem [[1099]]. godine, počinju radovi na obnovi crkve, a završavaju [[1141.]]. Iz toga doba potječe južni ulaz s dvama porticima, od kojih je i danas jedan glavni ulaz u crkvu, središnji dio današnje crkve s malom kupolom i deambulatorijem (kružni prolaz iza oltarnog prostora), te dvije kapele u kripti. U to doba za crkvu se brinu redovnici [[augustinci]], čiji se samostan nalazio uz samu baziliku, a imao je izravan prolaz do nje s vratima u deambulatoriju. Line 29 ⟶ 30: === Razdoblje turske vlasti i "Status quo" === [[1517.]]. Jeruzalem osvajaju [[Turci]], a u bazilici svetog groba zatiču složenu situaciju. Kroz povijest u njoj su određeno vlasništvo i prava stekli grčki [[pravoslavci]] ~~jeruzalemskog~~ [[~~patrijahat~~Jeruzalemska patrijaršija\|Jeruzalemske patrijašije]]a, [[franjevci\|Franjevačka]] [[Kustodija Svete zemlje]] u ime [[Katolička crkva\|Katoličke crkve]], [[Armenci\|Armenska]] istočna pravoslavna Crkva, te ostale manje zajednice ([[Kopti]], [[Etiopljani]], [[Sirijci]]). Već u vrijeme Mameluka, a još više u doba [[Osmansko carstvo\|Osmanskog carstva]], vladari su nastojali izvući korist od zanimanja različitih Crkava za ovo svetište, pa su određena prava i vlasništva naplaćivali. Tako je dolazilo i do čestih sukoba unutar same bazilike. Na koncu je turski [[sultan]] u dva navrata priznao tzv. "Status quo" ([[1757.]]. i [[1852.]].). Riječ je o nizu mahom nepisanih pravila koja vladaju unutar bazilike Svetoga groba, a određuju vlasništvo i prava pojedinih Crkava. Prema tome pravilniku, vlasnici crkve su skupa grčki pravoslavni ~~Jeruzalemski~~Jeruzalemska ~~patrijarhat~~patrijaršija, Franjevačka Kustodija Svete zemlje u ime Katoličke Crkve, te ~~Jeruzalemski~~Jeruzalemska ~~patrijarhat~~patrijaršija Armenske istočne pravoslavne Crkve. Usto, određena prava pripadaju i manjim Crkvama. Osim Osmanskog carstva, jamci "Statusa quo" postale su i velike [[europa\|europske]] sile, posebice [[Rusija]], [[Francuska]], [[Španjolska]], te tadašnje talijanske države, što je kasnije preuzela [[Italija]]. "Status quo" koji je, osim odredbi za baziliku Svetoga groba, sadržavao i one koje se tiču drugih svetišta Svete zemlje, postao je dijelom dogovora [[Bečki kongres\|Bečkog]] ([[1814.]].-[[1815.]].) i osobito [[Berlinski kongres\|Berlinskog kongresa]] ([[1878.]]. godine). === Nakon Prvog svjetskog rata === Za vrijeme Britanskog mandata u [[Palestina\|Palestini]], "Status quo" je ostao na snazi, kao i u [[Jordan\|Jordanskom Kraljevstvu]] ([[1948.]].-[[1967.]].) i [[Izrael]]u (od [[1967.]].). [[1927.]]. Jeruzalem je pogodio razoran potres koji je građevini nanio velika oštećenja. Obnova, započeta [[1960.]]. godine, pružila je mogućnost još boljega upoznavanja njezine povijesti te [[topografija\|topografije]] ovog mjesta u 1. ~~st.~~stoljeću, to jest u vrijeme Isusa Krista. [[Datoteka:Holy_sepulchre_mass.jpg\|mini\|300px\|<center>Rimokatolički patrijarh Jeruzalema, Michael Sabbah, služi misu pred kapelom Isusova groba na Veliki četvrtak [[2006]].)]] == Današnje stanje ==

Bazilika Svetoga groba: razlika između inačica