Britansko i Irsko otočje vrlo je starog [[Paleozoik|paleozojskog]] i [[Mezozoik|mezozojskog]] postanka. Uzvišenja su snižena i zaobljena, a [[stijene]] su izrazito bogate [[rude|rudama]] što je posebno pozitivno utjecalo za vrijeme [[Prva industrijska revolucija|Prve industrijske revolucije]].
U reljefu Velike Britanije ističu se visočja (highlands), pobrđa (uplands) i nizine (lowlands).
'''Visočja''' su planinski prostori čije visine prelaze 1000 metara, a nalaze se u sjevernom dijelu [[Škotska|Škotske]] (najviši vrh [[Ben Nevis]], 1343 m) i nešto malo u sjevernom [[Wales]]u. Planine su ogoljele te su vrlo slabi uvjeti za proizvodnju hrane zbog čega su i vrlo rijetko naseljene. Visočja se koriste za ispašu ovaca.
'''Pobrđe''' se sastoji od [[Južno škotsko pobrđe|Južnog škotskog pobrđa]] i [[Penini|Penina]] u [[Engleska|Engleskoj]]. Pobrđa su stara gromadna gorja, blago valovita i prekrivena travama, a ne prelaze visinu od 1000 metara. Penini su nastali kaledonskom orogenezom te su bogati rudama, a pogotovo [[ugljen]]om što je krajem [[18. stoljeće|18. stoljeća]] i početkom [[19. stoljeće|19. stoljeća]] bio temelj Prve industrijske revolucije.
'''Nizine'''- na sjeveru se nalazi [[Središnja škotska nizina]], a na jugu otoka [[Engleska nizina]]. Središnja škotska nizina je najgušće naseljeni dio Škotske gdje se nalazi većina škotskog stanovništva. Na plodnom tlu su povoljni uvijeti za razvoj poljoprivrede, a razvoj industrije su olakšala bogata nalazišta ugljena. Na jugu Velike Britanije nalazi se Engleska nizina- gdje je najveća koncentracija stanovništva i industrije. Na dodiru Penina i Engleske nizine smjestio se [[Birmingham]]- najjače industrijsko središte Kraljevstva. U južnom dijelu nizine nalazi se [[London]]- političko i gospodarsko središte UK.
'''Sjeverna Irska''' pretežito je brdovita s brojnim plodnim nizinama. Najveća koncentracija stanovništva je u dugo podijeljenom obalnom gradu [[Belfast]]u. Nizine se koriste za poljoprivrednu proizvodnju, a brdski pašnjaci za ispašu stoke.
