Ujedinjeno Kraljevstvo: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja Oznake: mobilni uređaj m.wiki |
Oznaka: brzo uklanjanje |
||
Redak 1:
{{redirect|Velika Britanija|otok Veliku Britaniju i druga značenja riječi "Britanija"|[[Britanija]]}}
{{Okvir_zemlje_svijeta |
ime = Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske |
izvorno_ime = United Kingdom of Great Britain <br> and Northern Ireland |
ime_genitiv = Ujedinjenog Kraljevstva |
eng_ime = United Kingdom |
zastava = Flag of the United Kingdom.svg |
grb = Royal Coat of Arms of the United Kingdom.svg |
lokacija = EU-United Kingdom.svg |
službeni_jezik = [[engleski jezik|engleski]], ''de facto'' '''<sup>2)</sup>''' |
glavni_grad = [[London]] |
predstavnik_države_množina = Vladari |
predstavnik_države = Kraljica |
predstavnik_države_osoba = [[Elizabeta II.]] |
predsjednik_vlade_osoba = [[Theresa May]] |
površina_poredak = 76 |
površina = 243.610 |
vode = 1,34 |
stanovništvo_poredak = 21 |
stanovništvo = 62.262.000 <ref>"United Kingdom". The World Factbook. CIA. https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/uk.html.</ref> |
godina_popisa = 2010 |
gustoća_stanovništva = 255,6 |
neovisnost = Zakon o uniji <br> [[1. siječnja]] [[1801.]] '''<sup>3)</sup>''' |
BDP_PKM_godina = 2008. |
BDP_PKM = 2.228 bilijuna $ <ref>"United Kingdom". International Monetary Fund. http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2009/02/weodata/weorept.aspx?sy=2006&ey=2009&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=112&s=NGDPD%2CNGDPDPC%2CPPPGDP%2CPPPPC%2CLP&grp=0&a=&pr.x=18&pr.y=10. Retrieved 2009-10-01. </ref>|
BDP_PKM_rang = 7. |
BDP_PKM_per_capita = 36,357 $ |
BDP_PKM_per_capita_rang = 18. |
valuta = [[britanska funta]]|
stoti_dio_valute = 100 penija |
vremenska_zona = <br> [[UTC]] +1 ljeti |
himna = [[God Save the Queen]] <br> – neslužbena [[himna]] |
internetski_nastavak = [[.uk]] '''<sup>4)</sup>''' |
pozivni_broj = +44 |
komentar = <sup>1)</sup> Kraljevska krilatica; <br />'''<sup>2)</sup>''' Službeno priznati regionalni jezici su: [[Velški jezik|velški]], [[Škotski gaelski jezik|škotski gaelski]], [[Irski jezik|irski]], [[Kornvolski jezik|kornvolski]], [[Škotski jezik|škotski]] i [[Ulsterski škotski jezik|ulsterski škotski]]; <br />'''<sup>3)</sup>''' Država je nastala kao ''Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske''. Ime je promijenjeno u ''Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske'' [[1927.]] godine; <br />'''<sup>4)</sup>''' Prema ISO 3166-1 službeni internetski nastavak je [[.gb]], iako se ovaj ne koristi, te još i internetski nastavak [[.eu]] zato što je Ujedinjeno Kraljevstvo dio [[Europska unija|Europske unije]] |
moto = Dieu et mon droit <br> ([[Francuski jezik|francuski]], "Bog i moje pravo") '''<sup>1)</sup>'''
}}
'''Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske''' je država u zapadnoj [[Europa|Europi]], obično poznata kao '''Ujedinjeno Kraljevstvo''', ili manje točno kao '''Velika Britanija''' ili '''Britanija'''. Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (''Act of Union''), koji su ujedinili [[Engleska|Englesku]], [[Škotska|Škotsku]] i [[Wales]] sa [[Sjeverna Irska|Sjevernom Irskom]], regijom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske izdvojili iz UK [[1922.]]).
Ujedinjeno Kraljevstvo je smješteno na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo [[Sjeverno more|Sjevernim morem]], [[Engleski kanal|Engleskim kanalom]] i [[Atlantski ocean|Atlantskim oceanom]]. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su zavisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija.
Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. [[Britansko otočje]] je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci [[otok Man|Man]], [[Wight]] i [[Orkney]], [[Hebridi]], otočje [[Shetland]], [[Kanalski otoci]] i drugi.
==Povijest==
Line 7 ⟶ 49:
==Politika==
{{glavni|Britanska monarhija}}
Ujedinjeno Kraljevstvo je po državnom uređenju [[parlamentarna monarhija]] i bez pisanog ustava. Ustavno se pravo temelji na više zakona, npr. [[Magna charta libertatum]] (1215.), Petition of Right (1628.), Habeas Corpus Amendment Act ( 1679.), [[Bill of Rights]] (1689.), Act of Settlement (1701.), [[Zakon o Uniji 1707.|Act of Union]] (1707.; sjedinjenje sa Škotskom), Representation of the People Act (1832., 1918., 1928., 1948.), Parliament Acts (1911., 1949.), [[Westminsterski statut]] (1931.; britanski dominioni [[Kanada]], [[Australija]], [[Novi Zeland]] i [[Južnoafrička Unija]] postaju ravnopravni s Velikom Britanijom) itd. Drugi dio ustavnog prava čine nepisane konvencije (''conventions'') i ustaljena praksa (''established practices''; npr. način djelovanja vlade). Za razliku od tzv. kontinentalnog prava, koji se zasniva na statutarnom pravu, u Velikoj Britaniji se drže običajnog prava (''common law'') koje se temelji na dosadašnjim sudskim odlukama.
Biračko pravo imaju britanski i irski državljani te državljani iz svih ostalih zemalja članica [[Britanska zajednica naroda|Commonwealtha]] stariji od 18 godina, a koji imaju stalno boravište u Velikoj Britaniji. Pod određenim uvjetima mogu birati i britanski državljani sa stalnim boravkom u inozemstvu.
[[Image:Elizabeth II greets NASA GSFC employees, May 8, 2007 edit.jpg|left|thumb|upright|[[Elizabeta II.]]]]
Od 1952. na prijestolju je kraljica [[Elizabeta II.]] iz kuće Windsor. Nasljednik prijestolja mora biti član [[Engleska crkva|Anglikanske crkve]] (''Church of England'') i ne smije biti u braku s katolikom. Kraljica je simbol jedinstva Ujedinjenog Kraljevstva s razmjerno skromnom političkom moći jer je zadnjih stoljeća velik dio ovlasti prešao na parlament i druge državne organe, premda oni i dalje donose odluke u njezino ime (npr. službeno ime vlade je ''Her Majesty's Government''). Zajedno s parlamentom predstavlja zakonodavnu vlast,daje mandat za sastavljanje vlade, saziva i raspušta parlament te potvrđuje u njemu donesene zakone (Royal Assent) tako da oni stupaju na snagu njenim potpisom. Premda ona ima pravo odbiti zakon, to se nije dogodilo još od 18. stoljeća. Kralj, odnosno kraljica, ujedno je i vrhovni poglavar Anglikanske crkve i Britanske zajednice naroda (Commonwealth of Nations).
Državno vijeće ([[Privy Council]]) bilo je prije nastanka vlade glavni nositelj izvršne vlasti, a danas ima samo formalnu ulogu, npr. savjetuje kraljicu u pripremanju njenih proglasa. Čine ga svi članovi vlade, nadbiskupi [[Canterbury]]ja i [[York]]a, predsjednik Donjeg doma parlamenta i najviši britanski državni službenici te državnici iz članica Commonwealtha. Njegov Sudački odbor (''Judicial Committee'') najviši je prizivni sud za britanske zavisne teritorije, [[Kanalski otoci|Kanalske otoke]],otok [[Man]] i za neke nezavisne članice Commonwealtha.
Dvodomni parlament sastavljen je od Gornjeg i Donjeg doma. Gornji dom (''House of Lords'' ili kraće ''the Lords'') čini oko 1280 plemića koje imenuje monarh. Postoje duhovni plemići (''Lords Spiritual'') i svjetovni plemići (''Lords Temporal''). Duhovni plemići su nadbiskupi Canterburyja i Yorka te 24 biskupa Anglikanske crkve koji su članovi parlamenta do umirovljenja. Svjetovni plemići se dijele na tri skupine: nasljedni plemići (''hereditary peers'') koji su titulu baštinili od predaka, imenovani plemići (''life peers'') koji su dobili doživotnu plemićku titulu i prizivni plemići (''Lords od Appeal'') koji su dobili titulu kako bi mogli prisustvovati raspravama o pritužbama u Gornjem domu. Na zasjedanjima prosječno prisustvuje oko 400 članova. [[Datoteka:Palace of Westminster, London - Feb 2007.jpg|mini|350px|Zgrada britanskog parlamenta na obali rijeke [[Temza|Temze]]]]
Donji dom (''House of Commons'' ili kraće ''the Commons'') ima 659 članova, po jednoga iz svake izborne jedinice (constituency), koje biraju na pet godina na općim izborima (''general election'') po većinskom sustavu (''first-past-the-post system''). [[Engleska]] ima 529 zastupnika, [[Škotska]] 72, [[Wales]] 40, a [[Sjeverna Irska]] 18 zastupnika. Nakon parlamentarnih izbora održanih 5. svibnja 2005. najviše zastupničkih mjesta ima [[Laburistička stranka]], eng. Labour Party (356), zatim [[Konzervativna stranka (UK)|Konzervativna stranka]], eng. Conservative Party (198) i [[Liberalnodemokratska stranka]], eng. Liberal Democrats (62). Sljedeći opći izbori bi se trbali održati početkom 2010.
Nominalni nositelj izvršne vlasti je kraljica, a u stvarnosti je to vlada (''the Cabinet''), koja ovisi o većinskoj podršci u Donjem domu. Kraljica daje mandat za sastavljanje vlade onome tko ima većinu u Donjem domu. Kraljica također imenuje i ministre, ali na prijedlog predsjednika vlade.
Jedan od najvažnijih političara [[20. stoljeće|20. stoljeća]] je [[Winston Churchill]].
==Administrativna podjela==
Line 13 ⟶ 69:
==Zemljopis==
===Prirodno-geografska obilježja===
[[File:Topographic Map of the UK - hr.pdf|thumb|Topografija Velike Britanije]]
U prošlosti dok se život [[Europa|Europe]] odvijao uz [[Sredozemlje]] geografski položaj Ujedinjenog Kraljevstva je bio periferan. U doba velikih geografskih otkrića, a posebno nakon otkrića [[Amerika|Amerike]] položaj na [[Atlanski ocean|Atlanskom oceanu]] postaje jako važan jer je otok Velika Britanija služio kao odskočna daska na putovanju iz Europe u Ameriku. Otočni položaj je imao i pozitivne (širenje zaraznih bolesti, obrana od napadača) i negativne (izoliranost) strane.
[[File:BenNevis2005.jpg|thumb|Visok 1.344 metra, [[Ben Nevis]] je najviši vrh Velike Britanije]]
UK se nalazi uz najprometniji dio svjetskog mora - [[Engleski kanal]] (franc. [[La Manche]]) što u današnje doba predstavlja izuzetno povoljan prometno-geografski položaj. S druge strane Kanala nalazi se najrazvijeniji dio Europe čiji pozitivni utjecaji povoljno djeluju na gospodarski i društveni razvoj. Povoljan prometno- geografski položaj od UK je stvorio svjetsku velesilu, a danas ga održava u samom vrhu.
===Reljefna obilježja===
Britansko i Irsko otočje vrlo je starog [[Paleozoik|paleozojskog]] i [[Mezozoik|mezozojskog]] postanka. Uzvišenja su snižena i zaobljena, a [[stijene]] su izrazito bogate [[rude|rudama]] što je posebno pozitivno utjecalo za vrijeme [[Prva industrijska revolucija|Prve industrijske revolucije]].
U reljefu Velike Britanije ističu se visočja (highlands), pobrđa (uplands) i nizine (lowlands).
'''Visočja''' su planinski prostori čije visine prelaze 1000 metara, a nalaze se u sjevernom dijelu [[Škotska|Škotske]] (najviši vrh [[Ben Nevis]], 1343 m) i nešto malo u sjevernom [[Wales]]u. Planine su ogoljele te su vrlo slabi uvjeti za proizvodnju hrane zbog čega su i vrlo rijetko naseljene. Visočja se koriste za ispašu ovaca.
'''Pobrđe''' se sastoji od [[Južno škotsko pobrđe|Južnog škotskog pobrđa]] i [[Penini|Penina]] u [[Engleska|Engleskoj]]. Pobrđa su stara gromadna gorja, blago valovita i prekrivena travama, a ne prelaze visinu od 1000 metara. Penini su nastali kaledonskom orogenezom te su bogati rudama, a pogotovo [[ugljen]]om što je krajem [[18. stoljeće|18. stoljeća]] i početkom [[19. stoljeće|19. stoljeća]] bio temelj Prve industrijske revolucije.
'''Nizine'''- na sjeveru se nalazi [[Središnja škotska nizina]], a na jugu otoka [[Engleska nizina]]. Središnja škotska nizina je najgušće naseljeni dio Škotske gdje se nalazi većina škotskog stanovništva. Na plodnom tlu su povoljni uvijeti za razvoj poljoprivrede, a razvoj industrije su olakšala bogata nalazišta ugljena. Na jugu Velike Britanije nalazi se Engleska nizina- gdje je najveća koncentracija stanovništva i industrije. Na dodiru Penina i Engleske nizine smjestio se [[Birmingham]]- najjače industrijsko središte Kraljevstva. U južnom dijelu nizine nalazi se [[London]]- političko i gospodarsko središte UK.
'''Sjeverna Irska''' pretežito je brdovita s brojnim plodnim nizinama. Najveća koncentracija stanovništva je u dugo podijeljenom obalnom gradu [[Belfast]]u. Nizine se koriste za poljoprivrednu proizvodnju, a brdski pašnjaci za ispašu stoke.
===Prirodna osnova===
Na današnji izgled Britanskog otočja uvelike je utjecalo ledeno doba, kad se ledeni pokrov protezao sa sjevera Europe i na Britansko otočje, na jug sve do današnjeg toka rijeke Thames.
Po završetku ledenog doba izdiže se razina mora, pa Velika Britanija i irska postaju otoci. Potapanjem dolina i dijelova ravnica nastaju veliki zaljevi. Na zapadnoj obali Škotske nastali su fjordovi, te klifovi.
==Gospodarstvo==
| |||