Akacijeva šizma: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 1:
'''Akacijeva [[Šizma|šizma]]''' je prvi veliki raskol između Istočne i Zapadne kršćanske crkve, a trajao je trideset i pet godina, od 484. do 519. Nazvana je po [[Patrijarh (kršćanstvo)|patrijarhu]] Konstantinopola [[Akacije|Akaciju]].
==Pozadina==
Posljedica je u odstupanju lidera Istočnog kršćanstva patrijarha Akacija od [[Kalcedonsko vjerovanje|Kalcedonskog vjerovanja]] i neuspjelog pokušaja Bizantskog [[Zenon, bizantski car|cara Zenona]] u pomirenja dviju Crkava izdavanjem ukaza [[Henotikonski edikt|Henotikona]] 482. godine kojim je nastojao pomiriti "pravovjerno" Nicejsko-Kalcedonsko vjerovanje sa [[MonofizitstvoMiafizitizam|miafizistvom]], koje je sve više uzimalo maha u istočnim Bizantskim provincijama.
 
Papa [[Simplicije]], koji nije bio konzultiran, taj Akt nikada nije prihvatio, smatrajući ga izdajom odluka [[Kalcedonski sabor|Kalcedonskog sabora]] i podilaženjem [[Krivovjerje|hereticima]]. Njegov nasljednik papa [[Feliks III.]] je, pak, nakon bezuspješnih pokušaja da promijeni odluku cara Zenona, godine 484. donio ukaz o [[Ekskomunikacija|ekskomuniciranju]] konstantinopolskog patrijarha Akacija, a također je svrgnut i [[Papa Petar III. od Aleksandrije|Petar Mongus]], miafizitski patrijarh [[Aleksandrija|Aleksandrije]]. Ni car Zenon ni izopćeni patrijarsi tu odluku nisu priznali, te je tako stvorena Akacijeva šizma, prvi veliki raskol između Zapadnog i Istočnog kršćanstva koji će biti formalno okončan za vrijeme [[Pontifikat|pontifikata]] pape [[Hormizda|Hormizde]] 28. ožujka 519. godine.