Opioidi: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m robot Dodaje: lt:Opiatas |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
'''Opioid''' je bilo koja tvar (agent) koja se veže na [[opioidni receptor|opioidne receptore]], koji se uglavnom nalaze u [[središnji živčani sustav|središnjem živčanom sustavu]] i [[probavni sustav|probavnom sustavu]]. Postoje četiri klase opioida:
* endogeni opioidni peptidi, koji se stvaraju u tijelu ([[endorfin]], [[enkefalini]])
* alkaloidi opijuma, poput [[morfin]]a i [[kodein]]a
* polusintetski opioidi poput [[heroin]]a i [[oksikodona]]
* potpuno sintetski opioidi poput petidina i [[metadon]]a čija struktura je nevezana za onu alkaloida opijuma
Opioidni analgetici (za razliku od [[NSAR]] i [[analgoantipiretika]]) blokiraju provođenje impulsa boli od periferije k mozgu. U opioidne analgetike spada prije svega [[morfin]], ali i većina derivata morfina (kao što je [[heroin]], [[kodein]] i sl.) i sintetski spojevi ([[petidin]], [[pentazocin]], [[tramadol]], [[metadon]]) koji imaju isti mehanizam djelovanja. On se zasniva na vezivanju tih spojeva na m (mi), k (kapa) i d (delta) receptore (koje još nazivamo [[opioidni receptori]]) u kralježničkoj moždini i mozgu.
Naime, opće je poznato da bol ima svoje najjači intenzitet neposredno nakon javljanja a kasnije se intenzitet boli smanjuje (organizam se privikava na bol). Mehanizam te prilagodbe sastoji se od toga da neuroni luče unutarnje analgetike kao sto su [[enkefalin]]i, [[endorfin]]i i [[dinorfin]]i. Oni svojim vezanjem na opioidne receptore ublažavaju i blokiraju daljnu bol. Taj mehanizam naziva se unutarnji analgezijski sustav. Morfin i ostali opioidni analgetici podražavaju mehanizam vezanjem na opioidne receptore, tj. oponašajući [[endorfin]]e (kaže se da su opiodni analgetici [[agonist]]i opioidnih receptora).
Idealni opioidni [[analgetik]] imao bi samo analgetsku aktivnost. Međutim, to nije jedini efekt opiodnih analgetika:
* reduciraju mentalnu aktivnost, uspavljuju (sedativni učinak) - zato ih nazivamo i narkotici!
* poboljšavaju raspoloženje (euforički efekt)
* inhibiraju disanje i kašalj (zato se, recimo, kodein i folkodin koriste kao antitusici)
* potiču centar za povraćanje
* skupljaju zjenice
* razvijaju toleranciju i ovisnost!
* u većoj mjeri izazivaju halucinacije
Vezanje za mi i delta receptore je najviše odgovorno za razvoj euforije, tolerancije, depresije disanja i razvoj ovisnosti, dok kapa receptori dorinose samo analgeziji.
Upravo zbog narkotičkog efekta, razvoja euforičkog ponašanja te tolerancije i razvoja ovisnosti opioidi su opasni i primjenjuju se samo kada za to postoji medicinsko opravdanje. U ljekarnama se ovi lijekovi (izuzev tramadola) čuvaju u posebno odvojenim i strogo čuvanim sefovima. Izdavanje ovih lijekova (izuzev tramadola) u ljekarnama podliježe najstrožijim pravilima struke: recept se prilaže u dvije kopije, jedna se čuva u ljekarni, a druga se šalje osiguravateljskoj kući, izdani narkotik se upisuje u knjigu opojnih droga, a osoba koja podiže lijek mora predočiti osobnu iskaznicu i broj te iskaznice se upisuje u knjigu opojnih droga. Na taj način osigurana je kontrola izdavanja opojnih droga, a u slučaju potrebe policija u svakom trenutku ima pravo uvida u knjigu opojnih droga.
[[Kategorija:Kemijski spojevi]]
[[Kategorija:Lijekovi]]
[[Kategorija:Biokemija]]
<!--
| |||