Razlika između inačica stranice »Miroslav Krleža«

Nema promjene veličine ,  prije 2 godine
m
uklonjena promjena suradnika 109.175.39.116 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Upanishadee
(→‎Opis pisca: Popravljen tekst)
Oznake: uređivanje s mobilnog uređaja Wikipedija za mobilne uređaje
m (uklonjena promjena suradnika 109.175.39.116 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Upanishadee)
Oznaka: brzo uklanjanje
'''Miroslav Krleža''' ([[Zagreb]], [[7. srpnja]] [[1893.]] – Zagreb, [[29. prosinca]] [[1981.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[književnik]] i [[Enciklopedija|enciklopedist]], po mnogima najveći [[Hrvati|hrvatski]] pisac [[20. stoljeće|20. stoljeća]].
 
== Opis piscaŽivotopis ==
Rođen u Zagrebu u građanskoj obitelji niže-srednjega socijalnoga statusa (razdoblje opisano u dojmljivoj prozi "Djetinjstvo u Agramu"). Pohađao [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnu gimnaziju]] u Zagrebu i završio ju 1909. godine.<ref>Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., str. 925., ISBN 978-953-95772-0-7</ref> Pohađa vojnu kadetsku školu u [[Pečuh]]u, te neposredno uoči [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]], u doba [[Balkanski ratovi|Balkanskih ratova]], pod utjecajem jugoslavenske integralističke ideologije bježi u Srbiju. Godine 1913. prekida vojni studij u peštanskoj Ludovicejskoj akademiji. Preko Pariza i Soluna dolazi u Srbiju s nakanom da bude dobrovoljac u srpskoj vojsci. Osumnjičen je kao špijun i srbijanske ga vlasti protjeruju. Vraća se u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarsku]] i u Zemunu biva uhićen na osnovi tjeralice Ludoviceuma. Godine 1915. mobiliziran je kao domobran i poslan na bojišnicu u istočnoj Europi (Galicija) gdje doživljava Brusilovljevu ofenzivu. Na bojištu je kratko vrijeme, a ostatak rata provodi po vojnim bolnicama i toplicama zbog slaboga zdravstvenog stanja, a i objavljuje prve književne i novinske tekstove.