Kvant: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nadopunio Kvant |
Nadopunio Kvant |
||
Redak 1:
[[datoteka:Black_body.svg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Black_body.svg|mini|300px|desno|[[Zračenje crnog tijela]]: kako se [[temperatura]] smanjuje, vrh krivulje [[Toplinsko zračenje |zračenja]] dostiže nižu [[Jakost zračenja|jakost (intenzitet)]] i duže [[valna duljina|valne duljine]].]]
[[datoteka:Photoelectric effect.png|mini|desno|300px|Prikaz [[fotoelektrični učinak|fotoelektričnog učinka]].]]
Line 11 ⟶ 13:
gdje je: ''n'' = 0, 1, 2 …, ''h'' - [[Planckova konstanta]], ''ν'' - [[frekvencija]], ''h∙ν'' - minimalni iznos energije za koji se energija [[oscilator]]a može promijeniti. [[Albert Einstein]] je 1905. pretpostavkom o kvantu energije protumačio [[fotoelektrični učinak]], a [[Niels Bohr]] je 1913. objasnio opažene [[Vodikove spektralne linije|vodikove spektre]]. <ref> '''kvant''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=34867] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.</ref>
== Kvant energije ==
'''Kvant energije''' najmanja je, nedjeljiva količina [[energija|energije]] koju može emitirati ili apsorbirati neki kvantni sustav, to jest neka [[atomska jezgra]], [[atom]] ili [[molekula]].
Prije se smatralo da u svim fizičkim pojavama energija prelazi s jednog tijela na drugo kontinuirano, dakle u kojim malim količinama. No dokle god je postojalo to mišljenje, bilo je nemoguće iz [[Zračenje crnog tijela|zračenja nekog crnog tijela]] izračunati raspodjelu energije [[zračenje|zračenja]] po pojedinim [[valna duljina|valnim duljinama]]. Godine 1900. Max Planck je postavio teoriju kvanta energije. Po toj teoriji, koju su iskustva potpuno potvrdila, atom ne može emitirati odnosno apsorbirati bilo koju količinu energije, već samo točno određeni kvant energije ili višekratnike toga kvanta. Veličinu jednog kvanta energije određena je frekvencijom ''ν'' i konstantom ''h'', koju je odredio Planck, pa se zove [[Planckova konstanta]]. Ona iznosi:
:<math>h =\,\,\, 6,626\ 0693 \cdot 10^{-34}\ \mbox{J}\cdot\mbox{s} \,\,\, = \,\,\, 4,135\ 667\ 43 \cdot 10^{-15}\ \mbox{eV}\cdot\mbox{s}</math>
Prema tome je energija jednog kvanta:
:<math>
Kvanti energije jedne određene [[svjetlost]]i, to jest svjetlosti određene duljine vala, svi su međusobno jednaki, ali kvanti energije svjetlosti različitih valjnih duljina međusobno su različiti. Kvant energije je to veći što je manja [[valna duljina]], odnosno veća [[frekvencija]] svjetlosti. Iz toga proizlazi da su kvanti energije ljubičaste svjetlosti dvaput veći ili snažniji od kvanta energije crvene svjetlosti. <ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref>
== Kvant svjetlosti ==
{{glavni|Foton}}
'''Kvant svjetlosti''' najmanji je iznos energije koji se može prenijeti [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskim zračenjem]], to jest [[foton]] ili '''svjetlosni kvant'''.
== Kvant električnog naboja ==
{{glavni|Elementarni naboj}}
Kvant električnog naboja je '''elementarni električni naboj'''. Elementarni električni naboj (oznaka ''e'') je [[Fizikalne konstante|fizikalna konstanta]] koja je apsolutna vrijednost [[električni naboj|električnoga naboja]] [[elektron]]a, odnosno [[proton]]a. Električni naboj elektrona prvi je izmjerio [[Robert Andrews Millikan|R. A. Millikan]] 1909. Prema suvremenim mjerenjima iznosi 1,602 176 565 · 10<sup>–19</sup> [[kulon|C]]. Električni naboj u prirodi je kvantiziran, to jest može se pojaviti samo u višekratnicima (…, –1, 0, 1, …) od ''e''. Iznimka su [[kvark]]ovi, [[Elementarna čestica|elementarne čestice]] trećinskih naboja, no oni ne mogu biti slobodni. <ref> '''elementarni električni naboj''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=17686] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.</ref>
== Kvant energije titranja ==
Kvant energije titranja u čvrstom tijelu je [[fonon]].
== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Kvantna mehanika]]
| |||