Matija Gubec: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika Barbara Celjska (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Rovoobob Oznaka: brzo uklanjanje |
Wikipov., galerija. |
||
Redak 4:
{{Quote box|width=60%|align=center|quote=
Gubec, Matija Ambroz, vođa hrv.-slov. Seljačke bune 1573. (Hižakovec, Hrv. zagorje, o. 1548 – Zagreb, 15. III. ? 1573). Spominje se kao kmet (Ambroz Gubec) u selu Hižakovcu na stubičkom vlastelinstvu u popisima crkv. desetine iz 1556. i 1560. te u stubičkom urbaru iz 1567. Vodio pripreme ustanka i predvodio dio seljačke vojske u Hrv. zagorju, gdje je vjerojatno proglašen seljačkim kraljem. Nakon gušenja bune zarobljen i odveden u Zagreb, gdje je (prema ug. povjesničaru [[Nikola Istvánffy|M. Istvánffyju]]) mučen užarenim kliještima, okrunjen užarenom željeznom krunom i raščetvoren. Obrađen u mnogim djelima hrv. umjetnika (roman Seljačka buna [[August Šenoa|A. Šenoe]], drama Matija Gubec [[Mirko Bogović|M. Bogovića]], opera Matija Gubec [[Ivo Lhotka-Kalinski|I. Lhotke Kalinskog]], slike [[Oton Iveković|O. Ivekovića]] i [[Ferdinand Quiquerez|F. Quiqereza]], spomenik u Gornjoj Stubici [[Antun Augustinčić|A. Augustinčića]], film Seljačka buna 1573. [[Vatroslav Mimica|V. Mimice]] i dr.).<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/24782/ Opća i nacionalna enciklopedija - Matija Gubec], pristupljeno 2. rujna 2013.</ref>|source=[[Opća i nacionalna enciklopedija]]}}
== Životopis ==
Matija Gubec rođen je u Hižakovcu, u Hrvatskom zagorju oko 1548. godine. Prije bune Matija Gubec bio je [[kmet]] na stubičkome vlastelinstvu [[Franjo Tahy|Franje Tahyja]] u [[Hrvatsko zagorje|Hrvatskome zagorju]]. Po [[urbar]]u iz [[1567.]] godine Gubec se spominje kao [[inkvilin]] s imenom Ambroz.<ref name="HBL"/> U [[Historiografija|historiografiji]] se od [[1622.]] godine spominje pod imenom Matija, a u hrvatsku historiografiju to ime uvodi [[povjesničar]] [[Vjekoslav Klaić]]. Po mađarskom povjesničaru [[Nikola Istvánffy|Istvánffyju]], koji je prvi spomenuo ime Matija, sastavljeni su svi kasniji opisi seljačke bune iz 1573. godine, uglavnom do građe koju je prikupio [[Franjo Rački]]. Nju je obogatilo tek sustavno istraživanje u
=== Seljačka buna ===
U historiografiji nije u potpunosti razriješeno pitanje glavnog obilježja [[
{{Quote box|width=80%|align=center|quote=Ishodište bune bilo je stubičko vlastelinstvo koje je više godina prije njezina izbijanja bilo predmetom spora između nekoliko vlasnika koji su u borbu sa suparnicima uvlačili i različite kategorije podložnika. Kada je potkraj siječnja 1573. izbila buna, G. je s dijelom buntovnika, kojemu su glavninu činili podložnici (kmetovi) s »vlastelinstava Susjedgrada, Stubice i Cesargrada« (J. Adamček), između 29. I. i 2. II. 1573. iz Donje Stubice krenuo prema Zaboku i uspio osvojiti utvrđenu kuriju Šimuna Keglevića Šabac kraj Krapine. Istodobno istočno od Zaboka pobuni su se pridružili podložnici M. Konjskog na nagovor Gupca i I. Pasanca. Pobunjenici pod zapovjedništvom Gupca zaustavljeni su pod Krapinom. Nakon početnih uspjeha u širenju pobune već za desetak dana pobunjenici doživljavaju nekoliko poraza, među ostalim u Krškom i kraj Kerestinca te se vraćaju u kraj oko Donje Stubice odakle su i krenuli. U odlučnoj bitki koja se vodila između pobunjenika pod Gupčevim zapovjedništvom – prema Adamčeku oko 6000 ljudi – i vojske koju je vodio podban G. Alapić kraj Stubičkih Toplica 9. II. 1573. Gubec i pobunjenici su poraženi.<ref name="HBL"/>|source=[
▲U historiografiji nije u potpunosti razriješeno pitanje glavnog obilježja [[seljačka buna|seljačke bune 1573.]] godine. Seljaci su se protiv Franje Tahyja više puta žalili [[car]]u i [[kralj]]u a kada im ovaj nije pružio pomoć počeli su se pripremati za [[ustanak]] i uspostavljaju veze sa slovenskim seljacima i sitnim građanima. Ustanak je izbio na dani znak s obje strane [[Sutla|Sutle]].<ref name="hrt">{{Citiranje www|naslov=Na današnji dan: Seljačka buna Matije Gupca|url=http://www.hrt.hr/arhiv/ndd/01sijecanj/0128SeljackaBuna.htm|autor=|autorlink=|prezime=|ime=|koautori=|urednik=|izdavač=[[Hrvatska radiotelevizija]]|format=|rad=|stranice=|dan=|mjesec=|godina=|preuzeto=31. prosinca 2017.|arhivurl=https://web.archive.org/web/20140415100919/http://www.hrt.hr/arhiv/ndd/01sijecanj/0128SeljackaBuna.htm|arhivnadnevak=15. travnja 2014.|citat=}}</ref> Glavni vojni zapovjednik bio je [[Ilija Gregorić]], a stvorena je i vlada u kojoj su bili Matija Gubec, [[Ivan Pasanac]] i [[Ivan Mogajić]].<ref name="hrt"/> Kad je izbila buna, seljaci su izabrali Gupca za vođu ''jer su "smatrali da se, među ostalim, odlikuje pameću i hrabrošću" (Istvánffy).''<ref name="HBL"/> U kratkome vrjemenu bune Gubec se pokazao kao sposoban organizator i nadahnjujući vođa, pa je odmah nakon smrti ušao u legendu.
▲{{Quote box|width=80%|align=center|quote=Ishodište bune bilo je stubičko vlastelinstvo koje je više godina prije njezina izbijanja bilo predmetom spora između nekoliko vlasnika koji su u borbu sa suparnicima uvlačili i različite kategorije podložnika. Kada je potkraj siječnja 1573. izbila buna, G. je s dijelom buntovnika, kojemu su glavninu činili podložnici (kmetovi) s »vlastelinstava Susjedgrada, Stubice i Cesargrada« (J. Adamček), između 29. I. i 2. II. 1573. iz Donje Stubice krenuo prema Zaboku i uspio osvojiti utvrđenu kuriju Šimuna Keglevića Šabac kraj Krapine. Istodobno istočno od Zaboka pobuni su se pridružili podložnici M. Konjskog na nagovor Gupca i I. Pasanca. Pobunjenici pod zapovjedništvom Gupca zaustavljeni su pod Krapinom. Nakon početnih uspjeha u širenju pobune već za desetak dana pobunjenici doživljavaju nekoliko poraza, među ostalim u Krškom i kraj Kerestinca te se vraćaju u kraj oko Donje Stubice odakle su i krenuli. U odlučnoj bitki koja se vodila između pobunjenika pod Gupčevim zapovjedništvom – prema Adamčeku oko 6000 ljudi – i vojske koju je vodio podban G. Alapić kraj Stubičkih Toplica 9. II. 1573. Gubec i pobunjenici su poraženi.<ref name="HBL"/>|source=[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=31 Hrvatski biografski leksikon]}}
[[Datoteka:Oton_Ivekovic%2C_Smaknuce_Matije_Gupca_%28na_trgu_ispred_crkve_sv._Marka_u_Zagrebu%29.jpg|mini|[[Oton Iveković]]: ''Smaknuće Matije Gubca na trgu ispred [[Crkva sv. Marka|crkve sv. Marka]] u Zagrebu'']]
Line 26 ⟶ 25:
* Matija Gubec do današnjega doba ostao je najveći narodni junak u [[Hrvati|Hrvata]]. Mnoga [[KUD|kulturno-umjetnička društva]] nose ime Matije Gupca, npr. KUD "Matija Gubec", [[Slavonski Kobaš]],<ref>[http://slavonskikobas-kudmg.com/onama.php KUD "Matija Gubec", Slavonski Kobaš: Povijest društva], preuzeto 1. lipnja 2012.</ref> Kulturno umjetničko društvo "Matija Gubec", [[Gornja Stubica]],<ref>[http://www.gornjastubica.com/udruge_kud.htm Gornja Stubica: KUD], preuzeto 1. lipnja 2012.</ref> KUD "Matija Gubec" [[Donji Miholjac]]<ref>[http://www.donjimiholjac.hr/kulturno-umijetnicka-drustva Kulturno umijetnička društva - Donji Miholjac], preuzeto 1. lipnja 2012.</ref> a u [[Tavankut]]u je [[1946.]] godine osnovano [[HKPD Matija Gubec Tavankut|Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo "Matija Gubec"]],<ref>[http://www.matijagubec.org.rs/o_drustvu.htm HKPD Matija Gubec Tavankut: O Društvu], preuzeto 1. lipnja 2012.</ref> i dr. Najčešće ime ulice u Hrvatskoj jest Ulica Matije Gupca, prema istraživanju dr. [[Slaven Letica|Slavena Letice]].<ref>[http://www.croatia.org/crown/articles/9663/1/Dr-Slaven-Letica-If-Streets-Could-Talk-Kad-bi-ulice-imale-dar-govora.html Croatia.org: Dr. Slaven Letica: If Streets Could Talk. Kad bi ulice imale dar govora.], preuzeto 1. lipnja 2012.</ref>
* Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] njegovim je imenom nazvana jedna slovenska i jedna hrvatska [[partizani|partizanska]] brigada. Posebno je slavljen u [[socijalizam|socijalističko doba]], pa je tada podignut i njegov [[Spomenik Seljačkoj buni|spomenik]] u [[Gornja Stubica|Gornjoj Stubici]], a mnoge su ulice ([[Beograd]], [[Brčko]], [[Mostar]], [[Podgorica]], [[Sarajevo]], [[Subotica]], [[Tuzla]] i dr.) dobivale nazive po njemu diljem [[SFRJ]]. U [[Niš|Nišu]] je jedna ulica po njemu nosila naziv sve dok Skupština općine Niš [[2003.]] godine nije donijela odluku o preimenovanju u Ulicu [[Milan Tepić|bojnika Tepića]].<ref>{{
* U [[umjetnost|umjetnosti]]: [[August Šenoa]] o buni je iz [[1573.]] godine napisao povijesni roman ''[[Seljačka buna (Šenoa)|Seljačka buna]]'', u kojem je Matija Gubec glavni lik<ref name="HBL"/>; [[Mirko Bogović]] napisao je dramu ''Matija Gubec''<ref name="proleksis">[http://proleksis.lzmk.hr/natuknica.aspx?NID=24615 Proleksis enciklopedija: Gubec, Matija Ambroz], preuzeto 1. lipnja 2012.</ref>; [[Ivo Lhotka-Kalinski]] skladao je operu ''Matija Gubec''<ref name="proleksis"/>; slike o Matiji Gupcu su napravili [[Oton Iveković]] (''Smaknuće Matije Gubca na trgu ispred crkve sv. Marka u Zagrebu'') i [[Ferdinand Quiquerez|Ferdo
* U [[Filatelija|filateliji]]: Za [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] izdana je [[poštanska marka]] s njegovim likom. Za vrijeme [[NDH]], [[1942.]] godine, izdan je niz poštanskih maraka u spomen na [[Senjske žrtve]] od kojih je autor prve u nizu, ''Matija Gubec'', bio student arhitekture u Zagrebu, Baldasar.<ref>[http://www.rifd.hr/Zadarski_filatelist/15.pdf Zadarsk filatelist. Glasilo Hrvatskog filatelističkog društva Zadar, str. 14.-15.], preuzeto 1. lipnja 2012.</ref>
Line 36 ⟶ 35:
== Zanimljivosti ==
* [[Lipa (biljka)|Lipa]] u Gornjoj Stubici dobila je naziv ''[[Gupčeva lipa]]'', a pod njom je, prema narodnoj predaji, Matija Gubec okupljao svoje istomišljenike<ref>[http://www.jutarnji.hr/gornja-stubica--gupceva-lipa-dobiva-nasljednika/213899/ Jutarnji list: Gornja Stubica: Gupčeva lipa dobiva nasljednika], preuzeto 1. lipnja 2012.</ref>. Višestoljetna ''Gupčeva lipa'' zaštićeni je [[spomenik kulture]].<ref>[http://casopis.hrsume.hr/pdf/186.pdf Hrvatske šume, broj 186., Godina XV., Zagreb, lipanj 2012., str. 20.], preuzeto 1. lipnja 2012.</ref>
== Galerija ==
<center><gallery>
Datoteka:Matija_Gubec,_Podsused_03.JPG|Poprsje Gupca u Podsusedu.
Datoteka:Spomenik_seljačkoj_buni_1573_-_bok.JPG|Spomenik Seljačkoj buni 1573. u Gornjoj Stubici.
Datoteka:Seljačka_buna_1573.-_muzejski_pano.JPG|Informativni pano Muzeja seljačke bune 1573. u Gornjoj Stubici.
Datoteka:Gupceva_lipa.JPG|Gupčeva lipa.
</gallery></center>
== Vidi još ==
| |||