Inačica od 1. veljače 2018. u 13:46 uredi Darrad2009 (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 2.997 edits m →‎Značenje i poljedice ← Starija izmjena		Inačica od 1. veljače 2018. u 13:51 uredi ukloni ovu izmjenu Darrad2009 (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 2.997 edits m →‎Značenje i poljedice Novija izmjena →
Redak 13: U vrijeme kristološke rasprave o tome jesu li u Kristu prisutne dvije naravi, ljudska i božanska, ili samo jedna, božanska, Kalcedonsko vjerovanje jasno je izreklo vjeru u dvije naravi u Kristu. One nisu međusobno pomiješane i božanska narav nije poništila ljudsku. Takav nauk nije prihvatila [[Aleksandrija\|aleksandrijska]] Crkva, jer ga je vidjela kao odstupanje od nauka [[~~Sveti~~ Ćiril Aleksandrijski\|Ćirila Aleksandrijskog]] o Kristovu jedinstvu. Stoga je ova Crkva držala da je trebalo biti proglašeno da je Krist »od dvije naravi«, a ne »u dvije naravi.« Takav se nauk naziva »[[Miafizitizam\|miafizitizam]]«, premda ga se često pogrešno imenuje »[[Monofizitizam\|monofizitizmom]].« Prema njemu nastala je i podjela među Crkvama, budući da su miafizitizam prihvatile [[Koptska crkva\|Koptska]] i Etiopska Crkva, te »jakobitske« Crkve u Siriji i Armeniji. Zajednički se one nazivaju [[Istočne pravoslavne Crkve\|Istočno pravoslavnim Crkvama]]. Ipak, u drugoj polovici 20. stoljeća njihov miafizitski nauk prihvaćen je kao moguće tumačenje pravovjernog shvaćanja kršćanske vjere, a to su potvrdili [[carigrad]]ski patrijar [[Bartolomej I.]] u ime [[pravoslavlje\|Pravoslavnih Crkava]], te papa [[Ivan Pavao II.]] u ime [[Katoličanstvo\|Katoličke Crkve]].

Kalcedonsko vjerovanje: razlika između inačica