Razlika između inačica stranice »Televizija«

Dodano 3.055 bajtova ,  prije 3 godine
Nadopunio Televizija
(Nadopunio Televizija)
(Nadopunio Televizija)
 
[[datoteka:RGB illumination.jpg|mini|desno|250px|[[Aditivno miješanje boja]]: postoje tri primarne boje: [[crvena]], [[zelena]] i [[plava]], kombiniranjem kojih se u oku stvara dojam svih ostalih [[boja]].]]
 
[[datoteka:CD-ROM Photodetector.jpg|mini|desno|250px|[[Fotodetektor]] koji je skinut s [[Optički disk (nosač podataka)|optičkog diska]]. Fotodetektor ima 3 [[Fotodioda|fotodiode]], koje su vidljive u sredini.]]
 
[[datoteka:NTSC-PAL-SECAM.png|mini|desno|250px|NTSC-PAL-SECAM sustavi u svijetu.]]
 
[[datoteka:Yagip.jpg|mini|250px|desno|Stup s [[antena]]ma ([[radio]], televizijska UHF i VHF, te satelitska antena).]]
 
[[datoteka:Standard video res.svg|mini|250px|desno|Usporedba [[rezolucija]] za televizije visoke kvalitete ili [[HDTV]].]]
 
'''Televizija''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''television'', od [[grčki jezik|grč.]] ''tele'': daleko + [[latinski jezik|lat.]] ''visio'': gledanje, pojava, predstava; [[hrvatski jezik|hrv.]] ''dalekovidnica''), skraćeno '''TV''', općeniti je naziv za skup tehnologija koje omogućuju snimanje, emitiranje i prijem pokretnih [[slika]], bilo u crno-bijeloj tehnici ili u boji, popraćenih [[zvuk]]om. Riječ televizija može označavati osim cijelog televizijskog sustava i televizijski prijemnik (obično ga zovemo [[televizor]]), te televizijsku tvrtku ([[HRT]], [[RTL Televizija|RTL]] i [[Nova TV]] su primjeri tv tvrtki koje imaju državnu koncesiju za emitiranje u Hrvatskoj). Dakle televizija je pojam s dva osnovna značenja:
 
=== Analogna televizija ===
Analogna televizija je gej još uvijek prevladavajuća [[tehnika]] emitiranja u većini država svijeta. U uporabi je nekoliko [[video|videostandarda]] za format slike i način kodiranja boje:
[[Datoteka:NTSC-PAL-SECAM.png|desno|300px]]
Analogna televizija je gej još uvijek prevladavajuća tehnika emitiranja u većini država svijeta.
 
U uporabi je nekoliko [[video|videostandarda]] za format slike i način kodiranja boje:
* [[PAL]] - prenosi se 25 slika (50 poluslika) u sekundi koje imaju po 625 linija
* [[SECAM]] - 25 slika (50 poluslika) s 625 linija
* [[NTSC]] - 30 slika (60 poluslika) s 525 linija
 
Noviji uređaji za prijem podržavaju sva tri standarda i imaju izbornike za dabir pravoga odvojene po kanalima. Ako se koristi televizija krivog standarda[[standard]]a, koji ne podržava prijemnik, i dalje će se vidjeti slika, ali će doći do pomaka boja (što obično daje crnobijelu ili titravu sliku). Elektroničkim putem je to moguće jednostavno ispraviti pomakom faze (spajanjem [[električni kondenzator|električnog kondenzatora]] između vodiča) (PAL i SECAM), koji su slični. NTSC može pri krivom korištenju izazvati učinak "sužene slike" s "odrezanim stranicama" (''widescreen'' način).
 
Elektroničkim putem je to moguće jednostavno ispraviti pomakom faze (spajanjem kondenzatora između vodiča) (PAL i SECAM), koji su slični. NTSC može pri krivom korištenju izazvati efekt "sužene slike" s "odrezanim stranicama" (widescreen način).
 
=== Digitalna televizija ===
Digitalna televizija logičan je nastavak razvoja televizije. Digitalni televizijski signal nastaje analogno-digitalnom pretvorbom kojom se vremenski kontinuirani signal pretvara u diskretne uzorke, a vremenski diskretni signal poprima amplitude s diskretnim vrijednostima. Rezultirajući signal kodira se tako da se diskretnim razinama amplitude pridruži diskretni znak, koji se u praksi najčešće pojavljuje u obliku binarnoga koda, to jest kombinacije znakova 1 i 0 određene duljine. Točnost analogno-digitalne pretvorbe ovisi o frekvenciji kojom se iz kontinuiranoga signala uzimaju diskretni uzorci (frekvencija uzorkovanja) te duljini kodne riječi koja određuje i broj diskretnih razina amplitude koji može poprimiti uzorak signala. Porastom obiju veličina povećava se točnost analogno-digitalne pretvorbe, ali i frekvencijska širina kanala potrebna za prijenos signala.
Tehnologija koja dolazi, emitirana bilo putem [[satelit]]a, zemaljskih odašiljača ili kabelom. Postiže se veća rezolucija slike od analogne TV (525/625 linija analogna - 1080 linija naviše [[HDTV]]). Osim toga, ovo omogućuje i mnoge napredne usluge.
 
Tehnologija koja dolazi, emitirana bilo putem [[satelit]]a, zemaljskih odašiljača ili kabelom. Postiže se veća rezolucija slike od analogne TV (525/625 linija analogna - 1080 linija naviše [[HDTV]]). Osim toga, ovo omogućuje i mnoge napredne usluge. Kvaliteta slike i zvuka je općenito bolja od analogne. Međutim, digitalna televizija po svojoj definiciji ima vrlo lijepu sliku i ton do oštre granice, kada signal postaje previše distortiranizobličen.
Analogna televizija ima blagi prijelaz, dok kod digitalne ili ima signala ili ga nema. Kad ga ima, mozemože ga biti u prekidima (digitalne smetnje) ili, ako je jačina signal preko 50% posto (teoretski, u praksi 65% jacinejačine signala je potrebno) to se smatra kvalitetnim digitalnim signalom. Većina uređaja za digitalni prijem ima ugrađene vizualne indikatore jačine signala. Po samom svom načinu rada, digitalni signal je manje podložan "analognim" smetnjama (prirodni ili umjetni [[šum]] i zbog toga daje bolje rezultate pri slabijem signalu. Najbitniji načini prijenosa digitalnog televizijskog signala su zemaljski [[DVB-T]], kabelski [[DVB-C]] i satelitski [[DVB-S]].
 
=== Televizija u boji ===
Analogna televizija ima blagi prijelaz, dok kod digitalne ili ima signala ili ga nema. Kad ga ima, moze ga biti u prekidima (digitalne smetnje) ili, ako je jačina signal preko 50% posto (teoretski, u praksi 65% jacine signala je potrebno) to se smatra kvalitetnim digitalnim signalom. Većina uređaja za digitalni prijem ima ugrađene vizualne indikatore jačine signala.
Razvoj televizije u boji bio je uvjetovan zahtjevom da se televizijski signal u boji može reproducirati na akromatskim prijamnicima dajući crno-bijelu sliku, te da i prijamnici u boji mogu reproducirati akromatski signal. Ti su se uvjeti ispunili time što su norme za analiziranje slike u televiziji u boji ostale jednake normama akromatske televizije i što signal u boji sadrži informaciju o [[svjetljivost|luminanciji]]. Televizija u boji temelji se na činjenici da se sve boje mogu dobiti miješanjem triju osnovnih monokromatskih boja (primarne boje): crvene, zelene i plave. [[Aditivno miješanje boja|Aditivnim miješanjem primarnih boja]] može se postići velik raspon različitih boja, jer mjesta preklapanja primarnih boja oko doživljava kao novu boju. Tako na primjer miješanjem zelene i crvene boje nastaje žuta, a miješanjem crvene, zelene i plave bijela boja.
 
==== Televizija visoke kvalitete ====
Po samom svom načinu rada, digitalni signal je manje podložan "analognim" smetnjama (prirodni ili umjetni šum ("brum")) i zbog toga daje bolje rezultate pri slabijem signalu.
{{Glavni|HDTV}}
 
Osim televizije standardne kvalitete, razvijena je i televizija visoke kvalitete (engl. ''High Definition Television'', HDTV), kojoj je osnovna značajka veći broj analiziranih linija. Ona omogućuje i analiziranje s proredom i progresivno analiziranje uz različite okomite frekvencije, proširenje slike i poboljšanje kvalitete reprodukcije boja. Omjer stranica slike iznosi 16 : 9, što znači da je omjer stranica povećan približno 33% u odnosu na televiziju standardne kvalitete. Dva su sustava televizije visoke kvalitete: onaj sa 750 linija, od kojih se 720 nalazi u aktivnom dijelu slike, te sustav s 1125 linija (1080 u aktivnom dijelu slike).
Najbitniji načini prijenosa digitalnog televizijskog signala su zemaljski [[DVB-T]], kabelski [[DVB-C]] i satelitski [[DVB-S]].
 
== Sociološko značenje televizije ==