Božidar Magovac: razlika između inačica

Nakon što je uspostavljena [[NDH]] zauzimao se za aktivniju ulogu HSS-a te se protivio [[Vladko Maček|Mačekovoj]] politici čekanja.<ref name="tko je tko"/> U ratu je formirana frakcija Hrvatske seljačke stranke, Hrvatska (repubikanska) seljačka stranka, H(R)SS, koja se pozivala na program HSS-a.<ref>[[Zdenko Radelić]], ''Hrvatska seljačka stranka: 1941.-1950.'', Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 1996., ISBN 953-6324-05-9, str. 131.</ref> U rujnu [[1942.]] godine Magovac se povezao s [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|partizanima]] a [[31. svibnja]] [[1943.]] godine s obitelji odlazi iz Zagreba na partizanski teritorij.<ref name="tko je tko"/> Smatrao je nužnim sudjelovanje u borbi zbog neprihvatljive politike [[Ustaše|ustaškog pokreta]], ali isto tako i da bi se spriječila diktatura Komunističke partije nakon rata.<ref>[http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=41910 Hrvatska znanstvena bibliografija: Pregled bibliografske jedinice broj: 41910. Knjiga. Autori: Radelić, Zdenko. Naslov: Božidar Magovac s Radićem između Mačeka i Hebranga], preuzeto 25. svibnja 2013.</ref> Došavši tamo dao je izjavu o uvjetima suradnje s [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|partizanskim pokretom]].<ref name="tko je tko"/> Iste godine izabran je u Tajništvo [[ZAVNOH]]-a, Predsjedništvo [[AVNOJ]]-a i za dopredsjednika [[Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije|Nacionalnog komiteta oslobođenja Jugoslavije]] (NKOJ). Na pripremama 2. zasjedanja AVNOJ-a predlaže konfederalno uređenje Jugoslavije. Potpisao je izjavu ZAVNOH-a u kojom se utvrđuju uvjeti suradnje pristaša HSS-a s partizanima. Komunistička Partija nastojala je učiniti sve kako bi iz borbe za vlast poslije rata eliminirala najjačeg protivnika, neupitnog predratnog hrvatskog vođu, predsjednika HSS-a Vladka Mačeka te je od Magovca i ostalih haesesovaca koji su im prišli zahtijevala da se Mačeka javno odreknu.<ref name="Matica">[[Zorislav Lukić]], [http://www.matica.hr/Vijenacvijenac/vijenac492.nsf492/AllWebDocsu-raljama-totalitarizma-21579/U_raljama_totalitarizma_ Zorislav Lukić, ''Nekomunisti u hrvatskom pokretu otpora: Hrvatska seljačka stranka (III. dio). U raljama totalitarizma''], ''[[Vijenac (časopis)|Vijenac]]'', broj 492, 10. siječnja 2013., preuzeto 25. svibnja 2013.</ref> Nakon dolaska u partizane Magovac zahtijeva pokretanje glasila ''Slobodni dom'' i osnivanje "Izvršnog Odbora hrvatskog seljačkog pokreta".<ref name="Zdenko Radelić">Zdenko Radelić, ''Hrvatska seljačka stranka: 1941.-1950.'', Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 1996., ISBN 953-6324-05-9, str. 132.</ref> Komunisti mu daju potporu za osnivanje časopisa - držali su da je to način da se umanji utjecaj Vladka Mačeka u narodu - te već od [[15. srpnja]] [[1943.]] godine počinje izlaziti ''Slobodni dom – glavno glasilo hrvatske seljačke politike''. Magovac je bio glavni urednik glasila i autor većine članaka u prvim brojevima. U vrijeme rata objavljeno je čak 49 brojeva, od kojih su neki tiskani u nakladi od više desetaka tisuća primjeraka. Njegovi su politički ciljevi zabilježeni već u prvom broju: „U NOB-u pristaše HSS-a ostaju na svom programu, kao što i pristaše drugih stranaka u borbi ostaju na njihovom.“