Zloćudni softver: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Error: Ova je radnja automatski identificirana kao štetna, pa je stoga onemogućena |
||
Redak 1:
Prema načinu širenja zloćudni programi mogu se podij
[[Računalni virus|Virus]] je štetni program koji se komprimitiran (na jedan od gore navedenih načina, ili nekim drugim), na njega se instalira jedan ili više backdoora kako bi se omogućio lakši pristup računalu u budućnosti. Crackeri koriste backdoor za sigurni udaljeni pristup zaraženom računalu, i usput pokušavaju ostati nezamijećeni. Oni na udaljeno računalo mogu instalirati backdoor uz pomoć trojanskog konja, crva ili nekom drugom metodom.
.</ref> Pri pokretanju inficiranog programa najprije se pokreće virus, a zatim program. Na taj način virus će prikriti svoje djelovanje.
širi tako što inficira [[datoteka|datotekean (na jedan od gore navedenih načina, ili nekim drugim), na njega se instalira jedan ili više backdoora kako bi se omogućio lakši pristup računalu u budućnosti. Crackeri koriste backdoor za sigurni udaljeni pristup zaraženom računalu, i usput pokušavaju ostati nezamijećeni. Oni na udaljeno računalo mogu instalirati backdoor uz pomoć trojanskog konja, crva ili nekom drugom metodom.
=== Računalni virus ===normalne provjere autentičnosti. Kada je sustav
Računalni virusi imaju tri dijela, od kojih je prvi obavezan:
=== Računalni virus ===normalne provjere autentičnosti. Kada je sustav
Računalni virusi imaju tri dijela, od kojih je prvi obavezan:
=== Računalni virus ===normalne provjere autentičnosti. Kada je sustav
Računalni virusi imaju tri dijela, od kojih je prvi obavezan:
=== Računalni virus ===normalne provjere autentičnosti. Kada je sustav
Računalni virusi imaju tri dijela, od kojih je prvi obavezan:
=== Računalni virus ===normalne provjere autentičnosti. Kada je sustav
Računalni virusi imaju tri dijela, od kojih je prvi obavezan:
=== Računalni virus ===normalne provjere autentičnosti. Kada je sustav
Računalni virusi imaju tri dijela, od kojih je prvi obavezan:
=== Računalni virus ===normalne provjere autentičnosti. Kada je sustav
Računalni virusi imaju tri dijela, od kojih je prvi obavezan:
=== Računalni virus ===normalne provjere autentičnosti. Kada je sustav
Računalni virusi imaju tri dijela, od kojih je prvi obavezan:
=== Računalni virus ===normalne provjere autentičnosti. Kada je sustav
Računalni virusi imaju tri dijela, od kojih je prvi obavezan:
* prvi dio koji omogućuje virusu da se replicira
* drugi dio je nosiva komponenta ili ''payload'' koja je nakon širenja virusova
* treći dio je trigger funkcija ili funkcija za okidanje, a određuje okolnosti (vrijeme ili događaj) u kojima će se izvršiti nosiva komponenta<ref name="virusi"/>
Line 31 ⟶ 52:
[[Špijunski softver]] (engleski naziv ''spyware'') je štetni program koji sakuplja informacije o korisnikovom korištenju računala i preuzima kontrolu nad njegovim računalom. Korisnik često ne zna za njegovu prisutnost, a obično se ne replicira.
Špijunski softver može, osim praćenja kako korisnik koristi svoje računalo, također i prikupljati
=== Oglašivački softver (''adware'') ===
[[Oglašivački softver]] (engleski naziv ''adware'' - advertising-supported software) prikazuje korisniku oglase čak i kad trenutno nije spojen na Internet (drugim riječima, nije ''online''), a može se instalirati zajedno s određenim aplikacijama (npr. s Kaaza peer-2-peer programom). Narušava privatnost korisnika, ponet Explorer]]u. Imunizacija internetskih preglednika sprječava instalaciju određenih špijunskih programa na računalo te blokiraju opasne [[ActiveX]] skripte (one su inače podržane samo u IE-u). Takvu funkciju imaju Spybot S&D (podržava IE, [[Mozilla Firefox|Mozillu Firefox]] i [[Opera|Operu]]) i SpywareBlaster (podržava samo IE i Mozi
=== Oglašivački softver (''adware'') ===put špijunskog soft internetska veza, promijenjena početna stranica [[internetski preglednik|internetskog preglednika]] i/ili gubitak funkcionalnosti nekih programa.
Specijalizirani programi za uklanjanje špijunskog softvera se zovu antišpijunski (antispyware) programi. Oni čestojih primjera oglašivačkog softvera su Zwinky, ErrorSafe, Gator i [[BonziBuddy|BonziBUDDY]].
=== Oglašivački softver (''adware'') ===
Line 38 ⟶ 67:
Oglašivački softver najčešće je prisutan u besplatnim (''freeware'') aplikacijama tako da autori mogu pokriti troškove njihove izrade, no ponekad dolazi i s nekim ograničeno djeljivim (''shareware'') aplikacijama.
==== Antišpijunski (antispyware) programi ====llu Firefox), s tom razlikom da SpywareBlaster nema funkciju pregledavanja računala već radi isključivo imunizaciju preglednika.
▲Specijalizirani programi za uklanjanje špijunskog softvera se zovu antišpijunski (antispyware) programi. Oni često bolje prepoznaju većinu špijunskih programa od antivirusnih programa (veoma dobro prepoznaju i oglašivački softver), a neki od poznatijih su Spybot Search & Destroy (skraćeno Spybot S&D), Lavasoftov Ad-Aware, SUPERantispyware, CA Antispyware, Windows Defender i Sunbelt CounterSpy. Postoje i programi koji mogu vršiti i imunizaciju internetskih preglednika te dodati mnoge štetne stranice u Restricted sites zonu u [[Internet Explorer]]u. Imunizacija internetskih preglednika sprječava instalaciju određenih špijunskih programa na računalo te blokiraju opasne [[ActiveX]] skripte (one su inače podržane samo u IE-u). Takvu funkciju imaju Spybot S&D (podržava IE, [[Mozilla Firefox|Mozillu Firefox]] i [[Opera|Operu]]) i SpywareBlaster (podržava samo IE i Mozillu Firefox), s tom razlikom da SpywareBlaster nema funkciju pregledavanja računala već radi isključivo imunizaciju preglednika.
Prihvaćanje antišpijunskih programa teklo je sporo zbog toga što su se korisnici bunili zato što im je antišpijunski program osim špijunskog softvera često uklonio i neku ispravnu aplikaciju, ne shvaćajući da je upravo ona instalirala špijunski softver.<ref name="virusi"/>
Specijalizirani programi za uklanjanje špijunskog softvera se zovu antišpijunski (antispyware) programi. Oni često bolje prepoznaju većinu špijunskih programa od antivirusnih programa (veoma dobro prepoznaju i oglašivački softver), a neki od poznatijih su Spybot Search & Destroy (skraćeno Spybot S&D), Lavasoftov Ad-Aware, SUPERantispyware, CA Antispyware, Windows Defender i Sunbelt CounterSpy. Postoje i programi koji mogu vršiti i imunizaciju internetskih preglednika te dodati mnoge štetne stranice u Restricted sites zonu u [[Internet Explorer]]u. Imunizacija internetskih preglednika sprječava instalaciju određenih špijunskih programa na računalo te blokiraju opasne [[ActiveX]] skripte (one su inače podržane samo u IE-u). Takvu funkciju imaju Spybot S&D (podržava IE, [[Mozilla Firefox|Mozillu Firefox]] i [[Opera|Operu]]) i SpywareBlaster (podržava samo IE i Mozi
=== Keylogger ===
[[Keylogger]] (dolazi od engleskih riječi ''key'' i ''logger'') je štetni program kojem je cilj praćenje korisnikovih unosa preko tipkovnice. Pojedini bezopasni, legitimni programi koriste neke njegove funkcije za pozivanje specijalnih programskih funkcija (''hotkeys'').<ref>http://www.cert.hr/malver/keyloggeri</ref> Povremeno keylogger namjerno instalira neka osoba na računalo ili više računala kako bi mogla tajno pratiti druge korisnike (npr. roditelji kako bi pratili kako djeca koriste računalo dok su roditelji, primjerice, na poslu).
nutno izvode na računalu, kako bi spriječio ili otežao mogućnost otkrivanja od strane korisnika.
Osim te osnovne funkcije keylogger može s vremena na vrijeme (ili na svaki korisnikov klik miša) uzimati snimak ekrana tako da se na njemu može vidjeti, između ostaloga, s kojim programima korisnik trenutno radi ili gdje surfa na [[Internet]]u. Ponekad je nevidljiv u Upravitelju zadataka (''Task manager'') koji prikazuje procese koji se trenutno izvode na računalu, kako bi spriječio ili otežao mogućnost otkrivanja od strane korisnika. ▼
Informacije koje keylogger prikupi u većini slučajeva šalju se zlonamjernoj osobi.
Lažni antivirusni programi (neki od engl. naziva su ''rogue security software'' i ''fake antiviruses'') se korisniku lažno predstavljaju kao oni pravi. Ova vrsta štetnog softvera pokušava navesti korisnika na kupnju tako što će simulirati pregledavanje njegovog računala i pokušati ga zastrašiti porukom da je p
=== Lažni antivirusni programi ===▼
Lažni antivirusni programi (neki od engl. naziva su ''rogue security software'' i ''fake antiviruses'') se korisniku lažno predstavljaju kao oni pravi. Ova vrsta štetnog softvera pokušava navesti korisnika na kupnju tako što će simulirati pregledavanje njegovog računala i pokušati ga zastrašiti porukom da je pronađen ogroman broj nepostojećeg štetnog softvera te da će ih biti moguće ukloniti tek ako korisnik kupi softver. Također može preuzimati pravi štetni softver.
nutno izvode na računalu, kako bi spriječio ili otežao mogućnost otkrivanja od strane korisnika.
Informacije koje keylogger prikupi u većini slučajeva šalju se zlonamjernoj osobi.
Lažni antivirusni program najčešće instaliraju zlonamjerne internetske stranice ili Trojan FakeAV. Neki od poznatih lažnih antivirusnih i antišpijunskih programa su [[SpySheriff]], WinPC Defender, XPAntivirus, ErrorSafe i WinFixer.
▲Osim te osnovne funkcije keylogger može s vremena na vrijeme (ili na svaki korisnikov klik miša) uzimati snimak ekrana tako da se na njemu može vidjeti, između ostaloga, s kojim programima korisnik trenutno radi ili gdje surfa na [[Internet]]u. Ponekad je nevidljiv u Upravitelju zadataka (''Task manager'') koji prikazuje procese koji se trenutno izvode na računalu, kako bi spriječio ili otežao mogućnost otkrivanja od strane korisnika.
Informacije koje keylogger prikupi u većini slučajeva šalju se zlonamjernoj osobi.
▲=== Lažni antivirusni programi ===
== Povijest ==
| |||