Hidroelektrana Peruća: razlika između inačica

Zbog izgradnje brane nastala je umjetna akumulacija vode velike površine koja tijekom cijele godine ima dovoljno zaliha vode da je postala jezero [[Perućko jezero|Peruća]] s cca 20 km² površine pri maksimalnom vodostaju. Na tom zemljištu je [[SFRJ|država]] izvršila [[nacionalizacija|nacionalizaciju]] i seljacima iz mjesta [[Vrlika]], [[Garjak]], [[Koljane]], [[Kosore]], [[Ježević]], [[Laktac]], [[Dabar]], [[Vučipolje]], [[Zasiok]], [[Gornji Bitelić]], [[Rumin]], [[Hrvace]], [[Satrić]], [[Potravlje]], [[Maljkovo]], [[Otišić]] i [[Maovice]] oduzeta većinom bez naknade za izgubljenu vrijednost. Također je poplavljen Pravoslavni manastir Dragović, centar duhovnosti dalmatinskih Srba od 1395. Rekonstruisan je kasnije Novi Dragović na višem zemljištu. Poplavljivanjem područja gdje je jezero sada većina stanovništva se premjesila na višlja područja planina [[Svilaja|Svilaje]], [[Dinara|Dinare]] i [[Debelo brdo|Debelog brda]] ali zbog toga se i dosta stanovnika odselilo iz ovog kraja. Područje koje je popljavljeno je bilo bogato [[šuma]]ma, [[vinograd]]ima, [[oranica]]ma i [[livada]]ma, a rijeka je u tom dijelu sliva imala živopisan utjecaj na krajolik uz više [[slap]]ova i jezerca te brojne [[vodenica|mlinove]].