Rakija: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 4:
[[Datoteka:Slivovka.jpg|thumb|200px|Rakija u bocama različitih industrijskih proizvođača]]
 
'''Rakija''' (iz [[arapski jezik|arapskog]] عرق/[[Arak]], [[albanski]]: ''raki'', [[makedonski]] i [[srpski]]: ''ракија'', [[hrvatski]]: ''rakija'', [[rumunjski]]: ''rachiu'', [[bugarski]]: ''ракия''; sve iz {{tur.|rakı}}) ili '''žganica''' je žestoko piće slično [[vinjak]]u i [[votka|votki]], izrađeno [[destilacija|destilacijom]] [[vrenje|fermentiranog]] [[Voće|voća]]. Sadržaj [[alkohol]]a obično iznosi oko 40 %, ali domaća rakija može biti jača, od 50 do 60 %. ''Prepečenica'' je dvostruko destilirana rakija, gdje sadržaj alkohola nekad prelazi čak i 60 %. ''Brlja'' je popularni naziv za jeftinu rakiju loše kvalitete i manjeg volumnog udjela alkohola.
 
Uz obalu Jadrana i općenito na sjevernom Mediteranu najviše se proizvodi [[lozovača]].
Rakija se smatra nacionalnim pićem mnogih slavenskih naroda<ref>[http://www.festivalhraneivina.hr/47.aspx Hrvatski festival hrane i vina (pristupljeno 30. srpnja 2012.)]</ref>: u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], [[Bugarska|Bugarskoj]], [[Crna Gora|Crnoj Gori]], [[Makedonija|Makedoniji]] i [[Srbija|Srbiji]]. Najpoznatija vrsta voćne rakije je [[šljivovica]], koja se proizvodi postupkom pečenja ili destilacije provrelih (fermentiranih) šljiva {{cite web|url=http://www.pitt.edu/~votruba/qsonhist/slivovitzslivovicarecipe.html |title=Slivovica / Slivovitz |accessdate=12. svibnja 2010. |last=Votruba |first=Martin |work=Slovak Studies Program |publisher=University of Pittsburgh }}</ref>, poznate su po kvaliteti lička i slavonska šljivovica. Ostala voća osim grožđa i šljiva od koje se rakija proizvodi su [[Marelica|marelice]],kruške, [[jabuka|jabuke]], [[smokva|smokve]], [[dunja|dunje]], [[orah]]a i dr.
 
Rakija lozovača se radi od nusproizvoda kod pripremanja vina (lupine i taloga) a katkad poslije destilacije miješa s drugim sastojcima, kao što su aromatične trave, med, višnje i lješnjaci. Destilacija se radi uglavnom u bakrenim kotlovima koji mogu biti konstruirani za diskontinuirani proces uglavnom za kućnu proizvodnju i diskontinuirani u industrijskoj proizvodnji.
Kod pečenja rakije u domaćoj radinosti treba voditi računa o odvajanju prvog odtoka (oko 0.5% fermentiranog sadržaja) koji sadrži veliki udio štetnog metanola. Kad udio alkohola padneopadne ispod 25-30% temperatura je porasle tetada ta rakija sadrži neke druge teške alkohole i nečistoće. Ta se otpadna rakija može upotrijebiti u slijedećoj destilaciji da se iskoristi korisni neštetni udio.
 
Evo pregleda važnijeg kemijskog sastava kod destilacije alkohola iz fermentiranog voća (a i žitarica) i točke vrenja:
Aceton 56.5°C
Metanol(drveni alkohol) 64 °C
Etil acetat 77,1 °C
Etanol 78 °C
2-propanol 82 °C
1-propanol 97°C
Voda 100 °C
Butanol 116 °C
Amil alcohol 137,8 °C
Furfural 161 °C
 
Savršena destilacija bi trebala biti kod temperature između 78 i 82 °C, tada je etanol daleko dominantniji alkohol u rakiji koji u umjerenoj količini nije štetan za zdravlje.