Sunčeva energija: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Napravljena izmjena na pravu electrolux stranicu |
sit. uskl. |
||
Redak 80:
|}
Ukupna sunčeva energija apsorbirana u Zemljinoj atmosferi, oceanima i kopnenim masama je otprilike 3,850.000 [[Džul|eksadžula]] (EJ) godišnje.<ref>Smil (2006), p. 12</ref><!-- Smil quotes an absorbed solar flux of 122 PW. Multiplying this number by the number of seconds in a year yields 3,850,000 EJ. --> Godine 2002., ovo je u jednom satu dalo više energije nego čitavo čovječanstvo potroši tijekom jedne godine.<!--416 Quads vs. 410.7--><ref>[http://www.nature.com/nature/journal/v443/n7107/full/443019a.html Solar energy: A new day dawning?]
| publisher=Food and Agriculture Organization of the United Nations
| url=http://www.fao.org/docrep/w7241e/w7241e06.htm#TopOfPage
Redak 86:
| accessdate=2008-05-25}}</ref> Količina sunčeve energije koja dosegne Zemljinu površinu tako je velika da je dvostruko veća od ukupne energije koju će čovječanstvo ikada zadobiti iz svih neobnovljivih izvora ugljena, nafte, prirodnog plina i iskopanog urana zajedno.<ref>[http://gcep.stanford.edu/research/exergycharts.html Exergy (available energy) Flow Charts] 2.7 YJ solar energy each year for two billion years vs. 1.4 YJ non-renewable resources available once.</ref>
Iz tablice resursa čini se da sunčeva energija, vjetar ili biomasa mogu zadovoljiti sve energetske potrebe, ipak, povećana upotreba biomase imala je negativan učinak na globalno zagrijavanje te dramatičan rast cijena hrane krčenjem šuma i korištenjem nasada za proizvodnju biogoriva. <ref>[http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,1725975,00.html The Clean Energy Scam] ''Time'' od 27. ožujka 2008. (March 27, 2008).
== Vrste tehnologija==
Redak 169:
| publisher=International Energy Agency
| author=Weiss, Werner
|
| url=http://www.iea-shc.org/publications/statistics/IEA-SHC_Solar_Heat_Worldwide-2007.pdf
| accessdate=2008-05-30|format=PDF}}</ref>
Line 201 ⟶ 200:
| pages=2-2|format=PDF}}</ref> Tehnologije sunčeva grijanja, hlađenja i ventilacije mogu se upotrijebiti za smanjenje udjela ove potrošene energije.
Termalna masa, u najopćenitijem smislu, je bilo koji materijal koji ima sposobnost očuvanja topline. U kontekstu sunčeve energije, materijali termalne mase rabe se za pohranjivanje topline sa Sunca. Ovi materijali onemogućuju pregrijavanje unutrašnjosti tijekom dana i zrače svoju pohranjenu toplinu hladnijoj atmosferi noću. Obični materijali termalne mase uključuju kamen, cement i vodu. Dimenzije i smještaj termalne mase trebale bi uzimati u obzir nekoliko čimbenika kao klimu, vrijeme danjeg svjetla i zasjenjenost. Ovi materijali povijesno su upotrebljavani u suhim ili toplim temperaturnim područjima za održanje građevina hladnima, ali također mogu biti upotrijebljeni u hladnim područjima da održe građevine toplima. Kad se pravilno upotrebi termalna masa može pasivno održati temperature ugodnima bez potrošnje energije.<ref>Mazria (1979), p. 29–35</ref>
[[Listopadna šuma|Listopadna stabla]] i biljke mogu se upotrebljavati za zagrijavanje i hlađenje. Kad su zasađena na južnoj strani građevine, lišće stvara sjenu tijekom ljeta dok gole grane tijekom zime omogućuju nesmetan dotok svjetlosti i topline.<ref>Mazria (1979), p. 255</ref> Voda sadržana u stablima također će pomoći u prilagođavanju temperature.
==== Desalinizacija i dezinfekcija ====
Line 293 ⟶ 292:
|title=The Combined Power Plant: the first stage in providing 100% power from renewable energy
|month=January
|year=2008.
|accessdate=2008-10-10
|publisher=SolarServer
Line 336 ⟶ 335:
| accessdate=2008-08-05|format=PDF}}</ref>
Neka vozila imaju sunčeve ploče za dodatno napajanje, primjerice, rashladnog sustava kako bi unutrašnjost održali hladnom, a ipak smanjili potrošnju goriva.<ref>[http://ieeexplore.ieee.org/Xplore/login.jsp?url=/iel3/1205/3985/00152037.pdf?arnumber=152037 Vehicle auxiliary power applications for solar cells] 1991.
Prvo praktično sunčevo plovilo konstruirano je u Engleskoj 1975. godine.<ref>''Electrical Review'' Vol 201 No 7 12 August 1977</ref> Do 1995. putnički brodovi s fotonaponskim pločama (panelima) počeli su se pojavljivati da bi danas bili u širokoj upotrebi. <ref>{{cite web
Line 430 ⟶ 429:
| title=Solar Heat Worldwide - Markets and Contribution to the Energy Supply 2006
| author=Weiss, Werner
|
| publisher=International Energy Agency
| url=http://www.iea-shc.org/publications/statistics/IEA-SHC_Solar_Heat_Worldwide-2008.pdf
| |||