Baščaršija: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 20:
Nakon [[potres]]a [[1640|1640.]] godine i nekoliko požara [[1644|1644.]] i [[1656|1656.]] godine, Sarajevo su [[1697|1697.]] zapalile i opustošile postrojbe [[Eugen Savojski|Eugena Savojskog]]. Putopisac [[Evlija Čelebi]] je [[1660|1660.]] godine napisao:
::''"U čaršiji ima u svemu hiljadu i osamdeset dućana koji su uzor ljepote. Sama čaršija je veoma privlačna i izgrađena po planu."''
Do 19. stoljeća područje grada Sarajeva se ne širi. Sa [[Austro-Ugarska|austrougarskom]] okupacijom [[1878|1878.]] godine, strani arhitekti su htjeli Sarajevo pretvoriti u moderni [[Europa|europski]] grad. Pomogao im je veliki požar koji je uništio stari grad osim dijela koji je i dan danas tu. Tako nastaje današnja poznata granica između Baščaršije i ulice [[Ferhadija|Ferhadije]].
Unutar Baščaršije bila je srpska četvrt. Opet, ogromni udio bio je u vlasništvu Židova. Židovi su na baščaršiji držali kavane i osobito trgovine. Muslimani su imali nešto zanatskih radnji. 1941. godine padom Jugoslavije dolaze novi odnosi. Hrvati katolici u tek uspostavljenoj NDH diljem Sarajeva postavljaju hrvatske zastave, a muslimani nacističke s kukastim križem. 1941. su muslimanski ustaše preuzeli radnje i lokale u židovskom vlasništvu. Krajem rata Hrvatima katolicima natovareni su svi grijesi NDH, a muslimani su ekskulpirani unatoč većem udjelu u zločinima. Na to su još muslimani "okrenuli kaput" i od "velikih Hrvata" postali zelotski komunisti jugoslavenske orijentacije, poput Srba koji su kokardu zamijenili petokrakom. Kao pravovjerni komunisti nacionalizirali su tu istu otetu imovinu s Baščaršije i sebi je dodijelili na uporabu. Nakon [1945.]] godine, novi gradski narodni odbor je donio odluku da se čaršija postupno ruši, smatrajući da starp trgovačko središte nema ulogu u suvremenom gradu.
[[Kategorija:Sarajevo]]
| |||