August: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 130:
Gledajući iz Augustove perspektive ostavština mu je potpuno uništena. On je vladao 41 godinu ([[27. pr. Kr.]] - [[14.]]), a svi njegovi potomci će biti likvidirani u sljedećih 54. ''Princepsi'' koji dolaze nakon njega su postepeno uništavali njegov politički program svojim neshvaćanjem situacije. [[Tiberije]] odustaje od nužnosti stalnog reizbora kako bi se zadržao republikanski privid, [[Kaligula]] želi postati i ''de facto'' apsolutistički vladar, a [[Klaudije|Klaudija]] izabire vojska namjesto [[Rimski senat|Senat]]a, dok [[Neron]] toliko troši državno blagajnu i uništava državu da je nakon njega završila vladavina cijele Julijevsko-Klaudijevske dinastije. Također svojim reformama budući carevi uvećavaju rimsku vojsku narušavajući tako ravnotežu civilne i vojne administracije što će rezultirati generalima koji se bore za carsku krunu (kriza 3 stoljeća). Bez obzira na koji način će budući carevi dolaziti na vlast oni će kao svoju titulu uvijek uzimati Augustovo ime.
August se i sam okušao u pisanju, ali su nam se njegova manja djela izgubila. Među njima se nalazila jedna pjesma, knjiga epigrama, jedan autobiografski spis, biografija Druza i dr. Za povijest rimske književnosti važan je njegov autobiografski spis u kojem je opisao svoja politička i vojna djela. On je bio uklesa u 2 stupa pred carevim mauzolejem u RImu i prepisivan po mnogim gradovima carstva. Jedan takav prijepis pronađen je 1555. u Ankari urezan na mjedenim pločama na latinskom i grčkom jeziku, pa mu odatle ime "Spomenik iz Ankare" (Monumentum Ancyranum). U njegovu otkrivanju sudjelovao je hrvatski humanist Antun Vrančić. Drugi mu je naslov, prema početku samog teksta "Djela božanskog Augusta" (Res gestae divi Augusti). Djelo je pisano jednostavim i odmjerenim stilom.
==Smrt==
| |||