Razlika između inačica stranice »Bosanska Dubica«

Dodano 311 bajtova ,  prije 2 godine
sredio
m (uklanjanje izmjene 4992819 suradnika 31.223.149.238 (razgovor))
(sredio)
{{Općina BiH RS |
ime = BosanskaKozarska Dubica |
grb = Grb_Dubice.png |
karta = BH municipality location Bosanska Dubica or Kozarska Dubica.png |
centar = BosanskaKozarska Dubica |
načelnik = ZlojutroRadenko MileReljić ([[Demokratski narodni savezSNSD|DNSSNSD]]) |
površina = 499 |
stanovništvo = 3121.606524 (19912013.) |
gustoća = 62.1 |
}}
Općina '''BosanskaKozarska Dubica''' (srp. ''Козарска Дубица'') smještena je u sjeverozapadnom dijelu [[BiH]] na granici s [[Hrvatska|Hrvatskom]], 26 km udaljena od [[Autocesta|autoceste]] [[Zagreb]] – [[Beograd]], glavnog putnog pravca koji spaja [[zapadna Europa|zapadnu]] s [[istočna Europa|istočnom]] i [[jugoistočna Europa|jugoistočnom Europom]]. Grad BosanskaKozarska Dubica administrativno, političko i kulturno sjedište dubičke regije, u posljednje dvije godine progresivno se širi na istok i jugo-istok stvaranjem područja za [[industrija|industrijsku]] zonu i nova gradska naselja, Petra Pecije, Morave i Đolovi.
 
Općina pripada entitetu [[Republika Srpska]].
 
== Zemljopis ==
Područje općine BosanskaKozarska Dubica se nalazi na 45°10' sjeverne zemljopisne širine i 16°50 istočne zemljopisne dužine. Ukupna površina iznosi 499 km². Zemljopisno, općina pripada oblasti rubnog dijela [[Panonska nizina|Panonske nizine]], s prosječnom nadmorskom visinom od 200 m. Veći dio općine je pretežno ravničarsko zemljište, koje se proteže duž rijeke Une, i manjim dijelom [[Sava|Save]], kod ušća [[Una|Une]] u [[Sava|Savu]]. Istočni dio općine obuhvaća [[Dubička ravan|Dubičku ravan]], dok se općina prema ostalim dijelovima pruža na brdobvite proplanke planina Kozare i Prosare. Za Dubičku regiju je karakteristično obilje obradivog plodnog zemljišta, koje je nastalo aluvijalnim nanosima rijeke Une i Save (na istoku općine).
 
Sam grad se nalazi na 104 m [[nadmorska visina|nadmorske visine]], u kotlini, okružen blagim brežuljcima. Dominantni tereni oko grada su Hadžibair(186m) prema jugu , Grabovac (193m) i Krivdića Brdo (178m) prema zapadu. Sjevernu stranu grada ograničava rijeka [[Una]], iza koje se također nalaze blagi brežuljci Kaurskog brda (148m), u [[Hrvatska Dubica|Hrvatskoj Dubici]] ([[Hrvatska]]). Prolazeći kroz BosanskuKozarsku Dubicu, tok rijeke [[Una|Une]] usporava, i iz bržeg toka, Una se pretvara dalje u ravničarsku rijeku. Upravo zato, za tok rijeke [[Una|Une]] kroz BosanskuKozarskuu Dubicu su karakteristične dvije ade, jedine na rijeci [[Una|Uni]] u njenom donjem toku. [[Una]] je jedna od najočuvanijih rijeka u [[BiH]].
 
Najplodniji dijelovi Dubičke regije su Dubička ravnica, [[Knešpolje (mikroregija)|Knešpolje]], i dijelovi [[riječne doline|riječnih dolina]]. Dubička općina je bogata [[bjelogorična šuma|bjelogoričnom]] i [[crnogorična šuma|crnogoričnom šumom]]. Pod šumom se nalazi oko 33%, uglavnom na obroncima [[Kozara|Kozare]] i [[Prosara|Prosare]], a naječšće su [[bukva|bukove]] i [[hrast|hrastove šume]]. Najviši vrh općine, kosa Veliko Raskršće, nalazi se na planini [[Kozara]] na nadmorskoj visini od 672 m. Klima je umjerena kontinentalna.
== Stanovništvo ==
 
{{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: BosanskaKozarska Dubica}}
 
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz [[19912013.]] godine, općina BosanskaKozarska Dubica imala je 3120.606681 stanovnika, raspoređenih u 61 naselju.
 
{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[2013]]. <ref>http://fzs.ba/index.php/popis-stanovnistva/popis-stanovnistva-2013/konacni-rezultati-popisa-2013/</ref>'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1991]].'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1981]].'''
|-
|'''Srbi'''
|18.670 (86,74%)
|21.728 (68,74%)
|20.453 (66,21%)
|-
|'''Muslimani'''
|2.168 (10,07%)
|6.440 (20,37%)
|5.052 (16,35%)
|-
|'''Hrvati'''
|273 (1,26%)
|488 (1,54%)
|513 (1,66%)
|-
|'''Jugoslaveni'''
| -
|1.851 (5,85%)
|4.316 (13,97%)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|228 (1,06%)
|1.099 (3,47%)
|553 (1,79%)
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno'''
|'''21.524'''
|'''31.606'''
|'''30.887'''
|}
 
====BosanskaKozarska Dubica (naseljeno mjesto), nacionalni sastav====
 
{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
|colspan ="7" | '''BosanskaKozarska Dubica'''
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1981]].'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1971]].'''
|-
|'''Muslimani'''
|6084 (44,47%)
|'''9185'''
|}
 
 
== Naseljena mjesta ==
 
[[Aginci]], [[Babinac (BosanskaKozarska Dubica, BiH)|Babinac]], [[Bačvani]], [[Bijakovac]], [[Bjelajci]], [[BosanskaKozarska Dubica]], [[Božići (BosanskaKozarska Dubica, BiH)|Božići]], [[Brekinja (BosanskaKozarska Dubica, BiH)|Brekinja]], [[Čelebinci]], [[Čitluk (BosanskaKozarska Dubica, BiH)|Čitluk]], [[Ćuklinac]], [[Demirovac]], [[Dizdarlije]], [[Donja Jutrogošta]], [[Donja Slabinja]], [[Donji Jelovac]], [[Draksenić]], [[Furde]], [[Gornja Gradina]], [[Gornjoselci]], [[Gradina Donja]], [[Gunjevci]], [[Hadžibajir]], [[Hajderovci]], [[Jasenje (BosanskaKozarska Dubica, BiH)|Jasenje]], [[Johova]], [[Jošik]], [[Kadin Jelovac]], [[Klekovci]], [[Knežica (BosanskaKozarska Dubica, BiH)|Knežica]], [[Komlenac]], [[Košuća]], [[Koturovi]], [[Kriva Rijeka]], [[Maglajci]], [[Malo Dvorište]], [[Međeđa (BosanskaKozarska Dubica, BiH)|Međeđa]], [[Međuvođe]], [[Mirkovac (BosanskaKozarska Dubica, BiH)|Mirkovac]], [[Mlječanica]], [[Mrazovci]], [[Murati]], [[Novoselci (BosanskaKozarska Dubica, BiH)|Novoselci]], [[Odžinci]], [[Parnice (BosanskaKozarska Dubica, BiH)|Parnice]], [[Pobrđani (BosanskaKozarska Dubica, BiH)|Pobrđani]], [[Pucari]], [[Rakovica (BosanskaKozarska Dubica, BiH)|Rakovica]], [[Sjeverovci]], [[Sključani]], [[Sreflije]], [[Strigova (BosanskaKozarska Dubica, BiH)|Strigova]], [[Suvaja (BosanskaKozarska Dubica, BiH)|Suvaja]], [[Ševarlije (BosanskaKozarska Dubica, BiH)|Ševarlije]], [[Tuključani]], [[Ušivac]], [[Veliko Dvorište]], [[Verija]], [[Vlaškovci]], [[Vojskova (BosanskaKozarska Dubica, BiH)|Vojskova]] i [[Vrioci]].
 
Poslije potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, općina BosanskaKozarska Dubica u cjelini, ušla je u sastav Republike Srpske. Ime gradu i općini službeno je promijenjeno iz Bosanska Dubica u Kozarska Dubica, no i danas je stari naziv u širokoj uporabi.
 
== Uprava ==
Naziv grada dolazi od staroslovenske riječi ''dub'' što znači [[hrast]], jer je taj predio u prošlosti bio obrastao bogatom hrastovom šumom.
 
Najstariji spomenici koji govore da je područje današnje Dubice zabilježeno kao [[rim]]ski lokalitet, jedno takvo arheološko nalazište bilo je na sprudištu, uzvodno od mosta za [[BosanskaKozarska Dubica|Kozarsku Dubicu]],a drugo prethistorijsko i antičko na položaju Gradina. Natpis na miljokazu rimskih careva [[Valentijan I.|Valentinijana I.]] ([[364.]]-[[375.]] po Kr.) i [[Valent]]a (364. - [[378.]] po Kr.) nađen [[1895.]] na rimokatoličkom groblju, danas se nalaze u [[Arheološki muzej u Zagrebu|Arheološkom muzeju u Zagrebu]]. Isklesan je iz [[pješčenjak]]a, s udubljenjem s gornje strane, promjera 40 cm, visine 74+24cm (dvodijelan). Nalazio se po svojoj prilici uz cestu na udaljenosti 49 i 49 millia passuum od Siscije:
 
:PRO FELICITATE(domi)
Cesta iz rimskog vremena vodila je od Dubice preko Baćina, Utolice, i Meminske prema [[Sisak|Sisku]] (Sisciji) dokumentirana je s pet miljokaza od kojih su četiri nađena kod Baćina, a jedan u samoj Hrvatskoj Dubici.
 
BosanskaKozarska Dubica se kao župa [[Kraljevina Hrvatska|kraljevine Hrvatske]] spominje 1200. godine. O bujnom vjerskom životu tamošnjih katolika govori i podatak da su tu bili samostani četiriju redova: [[dominikanci|dominikanskoga]], [[pavlini|pavlinskoga]], [[templari|templarskoga]], a kad je on ukinut, [[ivanovci|ivanovačkoga]].
Na području današnje općine Kozarske Dubice bilo je nekoć osam katoličkih župa. Izvrstan znalac dubičke povijesti Hašim Šerić napisao je: "Ni jedno mjesto u BiH nije imalo u srednjem vijeku toliko katoličkih crkava i samostana kao današnja BosanskaKozarska Dubica i njezina okolica" (H. Šerić, Katoličke crkve i samostani u Dubici i njezinoj okolici u srednjem vijeku, Croatia Sacra, br. 22-23, Zagreb, 1944., str. 72).
 
Što se tiče kasnije povijesti Dubica se spominje [[1239.]] godine kada se kralj Koloman pomirio s [[Templari]]ma (katolički viteško-monaški red koji se kod nas često naziva "hramovci" ili "božjaci") kad im vraća neke posjede.
== Galerija ==
<gallery>
Image:Bosanska Dubica Mosque.png|Gradska džamija (17. stoljeće)
Image:Dubica-novi-cente.jpg
Slika:Dubica-zimi.jpg|<small>Pogled na uzi dio grada s Krivdica Brda, Prosinac 2007</small>
Slika:Crkva u Dubici.jpg|Srpska pravoslavna crkva sa Svetosavskim domom.
Slika:Svetosavska iz parka.JPG|Korzo, pogled iz parka.
</gallery>
 
{{BosanskaKozarska Dubica}}
{{BiH}}
 
Anonimni suradnik