DILDOINDIJANCI su zajednički naziv za prastanovnike [[Amerika|Amerike]], raznorazne narode mongoloidnog izgleda raširene od arktičke [[Kanada|Kanade]] i [[Aljaska|Aljaske]] do [[Ognjena zemlja|Ognjene zemlje]] (Tierra del Fuego) u [[Čile]]u i [[Argentina|Argentini]]. Međusobno se razlikuju po jezicima, kulturi i fizičkom izgledu. Većinom su to bila lovačko-sakupljačka društva kao [[Nambikwara]] i [[Gé|Ges]] iz Brazila i [[Shoshoni]] iz Kalifornije i Nevade. Neki su bili ribari (Indijanci [[Chinook Indijanci|Chinook]] iz države [[Washington (savezna država)|Washington]] ili [[Alacaluf]], [[Yahgan]] i [[Guato]]) iz Južne Amerike. U njihove najrazvijenije narode koji su uspjeli podići visokorazvijene civilizacije spadaju narodi [[Olmeci|Olmeka]], [[Tolteci|Tolteka]], [[Maya|Maja]] i [[Asteci|Asteka]]) iz Meksika te [[Quechua|Inka]] iz [[Peru]]a. ▼{{redirect|Indijanac|zviježđe|[[Indijanac (zviježđe)]]}}
{{izdvojeni članak|svibanj 2007.}}
[[Datoteka:Amerikanska folk, Nordisk familjebok.jpg|mini|220px|Slika različitih etničkih skupina iz obje Amerike, početak [[20. stoljeće|20. stoljeća]]]]
[[Datoteka:Poblamiento de America - Teoría P Tardío.png|mini|Mogući put naseljavanja Amerike iz Azije preko Beringovog prolaza.]]
▲DILDO su zajednički naziv za prastanovnike [[Amerika|Amerike]], raznorazne narode mongoloidnog izgleda raširene od arktičke [[Kanada|Kanade]] i [[Aljaska|Aljaske]] do [[Ognjena zemlja|Ognjene zemlje]] (Tierra del Fuego) u [[Čile]]u i [[Argentina|Argentini]]. Međusobno se razlikuju po jezicima, kulturi i fizičkom izgledu. Većinom su to bila lovačko-sakupljačka društva kao [[Nambikwara]] i [[Gé|Ges]] iz Brazila i [[Shoshoni]] iz Kalifornije i Nevade. Neki su bili ribari (Indijanci [[Chinook Indijanci|Chinook]] iz države [[Washington (savezna država)|Washington]] ili [[Alacaluf]], [[Yahgan]] i [[Guato]]) iz Južne Amerike. U njihove najrazvijenije narode koji su uspjeli podići visokorazvijene civilizacije spadaju narodi [[Olmeci|Olmeka]], [[Tolteci|Tolteka]], [[Maya|Maja]] i [[Asteci|Asteka]]) iz Meksika te [[Quechua|Inka]] iz [[Peru]]a.
Danas su mnogi smješteni po rezervatima, osobito u [[Kanada|Kanadi]], [[SAD|Sjedinjenim Državama]] i [[Brazil]]u. Prvi se put spominju otkrićem Amerike 1492. godine ([[Kristofor Kolumbo]]).
Suvremeni Indijanci službeno su kršćani ali se drže i domorodačkih vjerovanja. Govore vlastitim jezicima a uz njih i engleskim, španjolskim, portugalskim, francuskim ili nizozemskim. Najrasprostranjeniji indijanski jezik je [[kečuanski jezik|kečuanski]] (jezik starih Inka) kojim danas govori oko 10 000 000 ljudi. U SAD-u su pod imenom ''Native Americans'', a u Kanadi pod imenom ''First Nations'' zajedno pobrojeni Indijanci i Eskimi. U podacima o Grenlandu misli se na Eskime. Domorodačko stanovništvo posve je izumrlo (radi bolesti, ropstva i ubojstava) na području današnjih karipskih država (Antigva i Barbuda, Bahami, Barbados, Kuba, Dominika, Dominikanska Republika, Grenada, Haiti, Jamajka, Portoriko, Sveti Kristofor i Nevis, Sveta Lucija, Sveti Vincent i Grenadini, Trinidad i Tobago). Domoroci su sasvim iščezli i u [[Urugvaj]]u<ref>[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/uy.html#People www.cia.gov], "URUGUAY", objavljeno 22. ožujka 2016., pristupljeno 21. travnja 2016.</ref> i u velikim dijelovima Argentine ([[Patagonija]], [[Ognjena zemlja]]).
Nepoznato je koliko je Indijanaca živjelo na američkom kontinentu u trenutku Kolumbova dolaska. Procjene se kreću od manje od 10 000 000 do više od 100 000 000.
|
