Inačica od 21. veljače 2018. u 18:53 uredi Kallisto1990 (razgovor \| doprinosi) 90 edits Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 6. ožujka 2018. u 19:53 uredi ukloni ovu izmjenu Kallisto1990 (razgovor \| doprinosi) 90 edits →‎Drugi Spol (Le Deuxième Sexe) Novija izmjena →
Redak 49: == ''Drugi Spol'' (''Le Deuxième Sexe'') == Djelo ''Drugi spol'' prvi put je izdano [[1949.]] godine, kada je de Beauvoir imala trideset i osam godina.<ref name=Plessix-Gray>{{citation\|author=du Plessix Gray, Francine\|authorlink=Francine du Plessix Gray\|title=Dispatches From the Other\|date=May 27, 2010\|url=https://www.nytimes.com/2010/05/30/books/review/Gray-t.html?pagewanted=all\|work=The New York Times\|accessdate=October 24, 2011}}</ref>{{sfn\|Bauer\|2006\|p=122}} Knjiga je objavljena u dva dijela: "Mitovi i činjenice" te "Življeno iskustvo". Neka poglavlja najprije su se pojavila u časopisu ''Moderna vremena'', čija je de Beauvoir bila urednica. ''Drugi spol'' ~~često~~drži se ~~drži~~ epohalnim djelom feminističke filozofije i početnom točkom feminizma 'drugog vala'.<ref name=Plessix-Gray /> De Beauvoirino je početno pitanje: "što je žena?"<ref>{{cite book\|last1=de Beauvoir\|first1=Simone\|title=The Second Sex\|publisher=Alfred A. Knopf\|location=New York\|pages=xv-xxix}}</ref> Tvrdi da je muškarac samorazumljiva norma, dok je žena Drugotna. Kreće od biologije i promatra odnos jajašca i sperme u raznih vrsta (ribe, insekti, sisavci...), sve do ljudskih bića. Opisujući fiziologiju muškaraca i žena zaključuje da razlike ne mogu biti bazirane isključivo na tjelesnosti: [[biologija]] se mora promatrati u svijetlu ontološkog, ekonomskog i društvenog konteksta.{{sfn\|Beauvoir\|2009\|p=46}} Prema de Beauvoir, dva su faktora poglavito utjecala na recentnu evoluciju ženskog položaja: način participacije u proizvodnji i ukidanje reproduktivnog ropstva.{{sfn\|Beauvoir\|2009\|p=139}} Majčinstvo je ostavilo ženu zakovanu za tijelo što je muškarcu omogućilo da njome dominira.{{sfn\|Beauvoir\|2009\|p=75}} U [[Antička Grčka\|antičkoj Grčkoj]] (sa izuzecima poput [[Sparta\|Sparte]], gdje ništa nije ugrožavalo žensku slobodu), žene su bile tretirane poput robova. U [[Rimsko Carstvo\|Rimskom Carstvu]] uživale su veća prava, no ipak su bile diskriminirane na bazi spola.{{sfn\|Beauvoir\|2009\|pp=96, 100, 101, 103}} Što se [[Kršćanstvo\|kršćanstva]] tiče, de Beauvoir tvrdi tvrdi da je ono - uz iznimku germanske tradicije - nastojalo potčiniti žene.{{sfn\|Beauvoir\|2009\|pp=104–106, 117}} U knjizi naglašava promjene u dinamici moći koju donosi takozvana 'dvorska ljubav' [[12. stoljeće\|dvanaestog stoljeća]], prethodnica današnje romantične ljubavi.{{sfn\|Beauvoir\|2009\|pp=108, 112–114}} Zatim opisuje period ranog [[15. stoljeće\|petnaestog stoljeća]] gdje posebno ističe mističarku, spisateljicu i reformatoricu [[Terezija Avilska\|Tereziju Avilsku]]{{sfn\|Beauvoir\|2009\|p=118\|ps=}} koja je dokazala da se žena može uzdići veoma visoko kad su joj osigurani isti uvjeti kakve imaju muškarci. Kroz [[19. stoljeće\|devetnaesto stoljeće]] zakonski je status žena ostao nepromjenjen, ali individue su se isticale svojim radom. De Beauvoir pronalazi greške u Napoleonovom kodu, ktitizira [[Auguste Comte\|Auguste Comtea]] i [[Honoré de Balzac\|Honoré de Balzaca]]{{sfn\|Beauvoir\|2009\|pp=127–129}} te opisuje [[Pierre Joseph Proudhon\|Pierre-Joseph Proudhona]] kao antifeminista.{{sfn\|Beauvoir\|2009\|p=131}} [[Industrijska revolucija]] omogućila je ženi da se makne iz doma, no zbog niskih nadnica ovo je dvosjekli mač.{{sfn\|Beauvoir\|2009\|p=132}} De Beauvoir piše o rastu [[Sindikat\|sindikata]] i participaciji žena u njima. Zatim opisuje širanje [[Kontracepcija\|kontraceptivnih metoda]] i borbu za reproduktivna prava i [[Abortus\|abortus]].{{sfn\|Beauvoir\|2009\|pp=133–135, 137–139}} Bavi se poviješću [[Sufražetkinje\|ženskog sufražetskog pokreta]]{{sfn\|Beauvoir\|2009\|pp=140–148}} te zaključuje da su žene poput Rose Luxemburg i Marie Curie demonstrirale da nije ženska inferiornost ono što određuje njihovu povijesnu nevažnost, već je obrnuto: njihova povijesna bezznačajnost proklela ih je i učinila inferiornima.{{sfn\|Beauvoir\|2009\|p=151}} De Beauvoir se pita "što je žena?"<ref>{{cite book\|last1=de Beauvoir\|first1=Simone\|title=The Second Sex\|publisher=Alfred A. Knopf\|location=New York\|pages=xv-xxix}}</ref> Tvrdi da je 'muškarac' samorazumljiva norma, dok je žena Drugi. Promatra odnos jajašca i sperme u raznih bića (ribe, insekti, sisavci...) sve do ljudskih bića - opisuje fiziologiju muškaraca i žena te zatim zaključuje da vrijednosti ne mogu biti bazirane na tjelesnosti - [[biologija]] se mora promatrati u svijetlu ontološkog, ekonomskog i društvenog konteksta.{{sfn\|Beauvoir\|2009\|p=46}} Prema de Beauvoir, dva faktora poglavito utječu na evoluciju ženskog položaja: participacija u proizvodnji i sloboda od reproduktivnog ropstva.{{sfn\|Beauvoir\|2009\|p=139}} Majčinstvo je ostavilo ženu zakovano za tijelo što je omogućilo muškarcu da njome dominira.{{sfn\|Beauvoir\|2009\|p=75}} U [[Antička Grčka\|antičkoj Grčkoj]] (sa izuzecima poput [[Sparta\|Sparte]], gdje ništa nije ugrožavalo žensku slobodu),žene su bile tretirane blisko roblju. U [[Rimsko Carstvo\|Rimu]], uživale su veća prava no također su ih diskriminirali na bazi njihova spola.{{sfn\|Beauvoir\|2009\|pp=96, 100, 101, 103}} {{wikicitat\|Simone de Beauvoir}}

Simone de Beauvoir: razlika između inačica