Savska banovina: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
[[Datoteka:Locator map Sava Banovina in Yugoslavia 1929-1939.svg|mini|Položaj banovine u Kraljevini Jugoslaviji]]
'''Savska banovina''' je bila [[Banovine Kraljevine Jugoslavije|banovina]] (pokrajina, regija) [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] od [[1929]]. do [[1939]]. godine. Banovina se nalazila na području današnje [[Hrvatska|Hrvatske]] (najvećim dijelom [[Slavonija|Slavonije]]) i dobila je ime po rijeci [[Sava|Savi]]. Administrativno područje Savske banovine je bio [[Zagreb]].
S vremenom kontrolu nad Savskom banovinom preuzima [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]], te ona postaje osloncem borbe za hrvatska prava. 1935. godine su vlasti Savske banovine, tako, uspjele isposlovati zabranu daljnjeg rada (nasilnih) [[Četnici|četničkih]] udruženja na svojem području. Zabranu je učinilo provodivom okupljanje Hrvata oko [[HSS]]-a i njegove "Seljačke zaštite". Nakon što su četnici 9. travnja 1936. godine u [[Trnovac (Gospić)|Trnovcu]] kod Gospića ubili HSS-ovog zastupnika Luku Brkljačića, oko 2.000 seljaka sa samoborskog područja je prekinulo okupljanje četnika u [[Kerestinec|Kerestincu]], te su ubili šestoricu četnika i jednoga teško ranili.<ref>{{Citiranje weba|url=https://hrcak.srce.hr/171213|title=DJELOVANJE HRVATSKE SELJAČKE ZAŠTITE NA SAMOBORSKOM PODRUČJU ZA VRIJEME SAVSKE BANOVINE, 1936. - 1939.|author=Danijel Vojak|date=studeni 2016|work=|language=|publisher=Kaj : časopis za književnost, umjetnost i kulturu, Vol.49 (235) No.3-4 (340-341)|accessdate=8. ožujka 2018.}}</ref>
[[1939]]. godine, Savska banovina je zajedno sa [[Primorska banovina|Primorskom banovinom]] i manjim dijelovima susjednih banovina pripojena [[Banovina Hrvatska|Banovini Hrvatskoj]].
| |||