Savska banovina: razlika između inačica

Nakon prestanka diktature, kontrolu nad Savskom banovinom ipak preuzima [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]], te ona postaje osloncem borbe za hrvatska prava. 1935. godine su vlasti Savske banovine, tako, uspjele isposlovati zabranu daljnjeg rada (nasilnih) [[Četnici|četničkih]] udruženja na svojem području.<ref>{{Citiranje weba|url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=11319|title=Osnivanje i djelatnost četničkih udruženja na području grada i kotara Osijek u monarhističkoj Jugoslaviji (1918.-1941.) (Drugi dio), str. 81|author=Zdravko Dizdar|date=listopad 2006.|work=|language=|publisher=Scrinia Slavonica, Vol.6 No.1 listopad 2006.}}</ref> Zabranu tog izrazito prorežimskog udruženja, koje je provodilo politički teror protiv protivnika režima i koje je uživalo potpunu potporu jugoslavenske vojske i snaga sigurnosti, učinilo je provodivom okupljanje Hrvata oko [[HSS]]-a i njegove "[[Seljačka zaštita|Seljačke zaštite]]". Nakon što su četnici 9. travnja 1936. godine u [[Trnovac (Gospić)|Trnovcu]] kod Gospića ubili HSS-ovog zastupnika Luku Brkljačića, oko 2.000 seljaka sa samoborskog područja je prekinulo okupljanje četnika u [[Kerestinec|Kerestincu]], te su ubili šestoricu četnika i jednoga teško ranili.<ref>{{Citiranje weba|url=https://hrcak.srce.hr/171213|title=DJELOVANJE HRVATSKE SELJAČKE ZAŠTITE NA SAMOBORSKOM PODRUČJU ZA VRIJEME SAVSKE BANOVINE, 1936. - 1939.|author=Danijel Vojak|date=studeni 2016|work=|language=|publisher=Kaj : časopis za književnost, umjetnost i kulturu, Vol.49 (235) No.3-4 (340-341)|accessdate=8. ožujka 2018.}}</ref>