Šipan: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika Šipanjac112 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Tulkas Astaldo Oznaka: brzo uklanjanje |
manje sređivanje |
||
Redak 13:
}}
[[Datoteka:Ljetnikovac Suđurađ.JPG|thumb|mini|Ljetnikovac Vice Stjepovića-Skočibuhe]]
=== Zemljopisne značajke ===▼
'''Šipan''' je [[Elafitski otoci|Elafitski otok]] [[Jadransko more|Jadranskog mora]] pored [[Dubrovnik]]a u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].
Otok Šipan pripada maloj skupini otoka pored [[Dubrovnik]]a, nazvanoj [[Elafitski otoci]]. Iako je površine svega 16 četvornih kilometara, dužine približno 9 kilometara, a širina varira između 2 i 3 kilometra, ipak je najveći otok u skupini. [[Dinaridi|Dinarskog]] je smjera pružanja, a na njemu se nalaze samo dva veća naselja:[[ Šipanska Luka]] na zapadnoj i [[Suđurađ]] na istočnoj strani otoka.
Nekad je naseljena bila [[Pakljena]], a kronike spominju i naselja [[Sutulija|Sutuliju]], [[Frajga|Frajgu]], [[Šilovo Selo]]. <ref>[http://www.dubrovacka-biskupija.hr/portal/index.php?option=com_k2&view=itemlist&task=category&id=131:%C5%BEupa-gospe-od-milosti-su%C4%91ura%C4%91&Itemid=656 Župa Gospe od Milosti - Suđurađ], [[Dubrovačka biskupija]]</ref>
Ime je otoka grčkoga podrijetla (grč. γυπανον, gypanon), a znači orlovo gnijezdo.<ref>J. Lučić, Toponimija Dubrovačkog područja do doseljenja Slavena, Zbornik PAD, Aheološka istraživanja u Dubrovniku i dubrovačkom području, Zagreb, 1988., str 170.</ref>
U drugoj polovici 15. stoljeća prvi se puta spominje se obitelj Sagroević-Stjepović-Krivonosović-Skočibuha koja označuje početak povezanosti Šipana s [[Dubrovnik|Dubrovnikom]]. Iako neki njihovo podrijetlo vežu uz [[Hercegovina|Hercegovinu]], prema drugim se izvorima to prezime na Šipanu spominje i prije pada [[Bosna|Bosne]] pod tursku vlast [[1463.]] Dva se brata, Antun i Stijepo Sagroević-Krivonosović, spominju početkom 16. stoljeća, a zabilježena su i imena njihovih devet potomaka. Svi su bili vezani za pomorstvo i plovili čitavim [[Mediteran|Mediteranom]] pa i šire, do obala Engleske i Nizozemske. Zbog čestih okršaja s gusarima i drugih opasnosti takav je život bio rizičan i uzimao žrtve pa su u konačnici preživjela samo dva sina, Vice, koji će postati najugledniji predstavnik trgovačkog staleža svog vremena, i Marin, svećenik koji je život proveo u Napulju i Dubrovniku.
Line 26 ⟶ 29:
Godine [[2001.]] otok je prigodom desete obljetnice utemeljenja ''Fondacije Arch'' Suđurađ posjetila Francesca von Habsburg s predstavnicima Fondacije i njezinim gostima. Istog ljeta Šipansku Luku posjetila je [[Monako|monegaška]] princeza Carolina od Monaca sa suprugom Ernstom Augustom od Hannovera te djecom Andreom, Pierrom, Charlottom i Alexandrom. Jahta ''Pachta'' III. usidrila se u blizini prolaza Harpoti. Također je isto mjesto istog ljeta posjetio [[Belgija|belgijski]] kralj [[Albert II.]] s kraljicom Paolom. Zanimao se za kupnju dvorca Glavić, ali je odustao jer je želio kuću na samoj morskoj obali.
Od nekadašnjih gotovo 7000 stanovnika danas na otoku živi njih svega 450 uglavnom starije životne dobi. Čitav je otok prekriven mediteranskom vegetacijom, a izmjenjuju se makija, šume alepskog bora i kamenjar. Na prostorima koje je kultivirao čovjek dominiraju masline, smokve, vinova loza, šipak i rogač, a navedene kulture sve više nestaju jer ih nema tko obrađivati. Zanimljivo je da je Šipan ušao u Guinnessovu knjigu kao otok s najviše maslina u odnosu na svoju veličinu i broj stanovnika. Godine [[1999.]] zabilježen je rekordan urod maslina. Prerađeno je 115 930 kg, od čega na Suđurđu 39 600, a u Šipanskoj Luci 76 330. Iste godine započela je izgradnja uljare, te je na mjestu nekadašnje suđurske mlinice otvorena konoba. Iduće godine započeli su radovi na obnovi područne osmorazredne škole i župne kuće u Šipanskoj Luci. Godine [[2001.]] uređeno je parkiralište na Suđurđu i proradila prva pekarnica u Šipanskoj Luci i pizzerija u Suđurđu. Također je sanirana riva i spojena obala u Šipanskoj Luci.
Na ovom malom prostoru nalaze se 42 stara ljetnikovca i 34 crkve; dokaz da je ova oaza mira i ljepote bila prepoznata kao mjesto ladanja dubrovačke vlastele. Iako su mnogi zapušteni, obnovljen je dvorac obitelji Vice Stjepovića-Skočibuhe. Predromanička ranosrednjovjekovna crkvica u Suđurđu posvećena sv. Stjepanu, koju je dao izgraditi hrvatski kralj Stjepan Miroslav, obnovljena je [[2012.]] godine. Na uzvisini [[Pakljena]] nalazi se crkvica, te se pruža odličan pogled na cijeli otok. S uzvisine se mogu vidjeti lanci brda Dubrovačkog primorja, otoci Jakljan i Mljet, poluotok Pelješac, brda poviše Rijeke dubrovačke, gruški neboderi i dubrovačko brdo Srđ. Prilikom radova na trajektnom pristaništu 1997. godine pronađen je antički brod s dijelovima [[amfora]] i drugog brodskog posuđa. U mjestu Šipanska Luka nalaze se na jednoj sada privatnoj kući predromanički pleteri, te u maslinicima prapovijesne gomile.
Line 51 ⟶ 54:
* [[Baldo Glavić]], svećenik i sakupljač narodnih pjesama
* Federiko Glavić, hrvatski brodovlasnik (Šipan, 24. svibnja 1847. – Dubrovnik, 2. siječnja 1941.)
== Galerija ==
Line 74 ⟶ 78:
== Literatura ==
* 1. Zbornik Dubrovačkog primorja i otoka IX., "Kulturno-prosvjetno društvo Primorac", Dubrovnik, 2006.
== Izvori ==
|