Robovlasništvo: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 1:
[[Datoteka:BrotherSlave.jpg|250px|right]]
'''Robovlasništvo''' je prvi oblik klasnog i izrabljivačkog društvenog uređenja, a temelji se na privatnom vlasništvu i na radu robova. Pojavilo se još u drevna vremena kad su [[Sumerani]], [[egipat|Egipćani]], stari [[Grci]] i [[Rimljani]] držali robove. U [[15. stoljeće|15. stoljeću]] počela se razvijati velika trgovina robljem kad su Europljani počeli prodavati uhvaćene [[Afrika|Afrikance]] i na tome zarađivali te ih [[brod]]ovima preko [[ocean]]a prevozili kao radnu snagu u europske kolonije. Ta [[trgovina ljudima]] trajala je do [[19. stoljeće|19. stoljeća]] i znatno utjecala na afričke i američke kulture. Danas je ropstvo
== Postanak i razvoj ==
Redak 36:
*'''Harriet Tubman'''
Rođena u robovskom [[Maryland]]u, SAD, [[Harriet Tubman]] (1820.-1913.) pobjegla je [[1844.]] Nakon toga, a uz njenu pomoć, slobode se dočepalo 300-tinjak robova i to tajnim putem od Juga prema Sjeveru, poznatim kao "'''podzemna željeznica'''". Tijekom Građanskog rata Tubman je kao bolničarka i uhoda radila za Sjever.
== Pravne zabrane robovlasništva ==
Na međunarodnoj razini, danas je ropstvo zabranjeno Konvencijom o ukinuću prinudnog rada (br. 105) Međunarodne organizacije rada usvojenom u Ženevi 25. lipnja 1957. godine, čija je članica i Republika Hrvatska.<ref>{{Citiranje weba|url=https://narodne-novine.nn.hr/clanci/medunarodni/1996_10_12_75.html|title=ODLUKA O PROGLAŠENJU ZAKONA O POTVRĐIVANJU KONVENCIJE O UKINUĆU PRINUDNOG RADA (BR. 105) MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE RADA, Narodne novine br. 12/1996|author=|date=18. listopada 1996.|work=|language=|publisher=Narodne novine|accessdate=13. rujan 2018.}}</ref> Konvenciju je [[Ratifikacija|ratificiralo]] 175 međunarodno priznatih država.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.ilo.org/dyn/normlex/en/f?p=1000:11300:0::NO:11300:P11300_INSTRUMENT_ID:312250|title=Ratifications of C105 - Abolition of Forced Labour Convention, 1957 (No. 105)|author=ILO|date=|work=|language=|publisher=ILO|accessdate=13. ožujka 2018.}}</ref>
U Republici Hrvatskoj, sudjelovanje u uspostavi ropstva nad nekom osobom ili u trgovanju robljem je kažnjivo s jednom do deset godina zatvora (čl. 105. i 106. Kaznenog zakona);<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.zakon.hr/z/98/Kazneni-zakon|title=Kazneni zakon|author=|date=|work=|language=|publisher=Zakon.hr|accessdate=13. ožujka 2018.}}</ref> u praksi se slučajevi uspostave ropstva povremeno utvrde, te se provodi kazneni progon.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/ropstvo-u-hrvatskoj-mladici-sve-cesce-zrtve-prisilnog-rada-na-seoskim-imanjima/685837/|title=ROPSTVO U HRVATSKOJ Mladići sve češće žrtve prisilnog rada na seoskim imanjima|author=HINA|date=10. kolovoza 2014.|work=|language=|publisher=Jutarnji list|accessdate=13. ožujka 2018.}}</ref>
==Suvremeno robovlasništvo==
Line 43 ⟶ 48:
Robovlasnišvo je danas kazneno djelo u svim državama svijeta, a procjenjuje se kako u cijelom svijetu postoji između 12 i 30 milijuna robova.<ref>{{cite web|url=http://www.newyorker.com/magazine/2014/09/08/freedom-fighter |title=A Mauritanian Abolitionist's Crusade Against Slavery |publisher=The New Yorker |date= |accessdate=}}</ref> Prema procjenama organizacije [[Human Rights Watch]] [[2003.]] godine je u [[Indija|Indiji]] bilo 15 milijuna djece u dužničkom ropstvu.<ref>"[https://www.nytimes.com/2003/01/30/opinion/30iht-edzama_ed3__0.html For 15 million in India, a childhood of slavery]". ''[[The New York Times]]''.</ref><ref>"[https://www.hrw.org/en/news/2003/01/23/child-slaves-abandoned-indias-silk-industry Child Slaves Abandoned to India's Silk Industry]". [[Human Rights Watch]].</ref> Druga zemlja s najviše robova je [[Kina]] (2,9 milijuna), zatim slijede [[Pakistan]] (2,1 milijuna), [[Nigerija]], [[Etiopija]], [[Rusija]], [[Tajland]] i ostali.<ref>{{cite news| url=http://edition.cnn.com/2013/10/17/world/global-slavery-index/ | work=CNN.com | title=India, China, Pakistan, Nigeria on slavery's list of shame | date=18. listopada 2013.}}</ref>
Procjenjuje se da oko 3 milijuna robova biva prebačeno preko nacionalnih granica, jedan od glavnih odredišta trgovine robljem je Europska unija, radi korištenja u [[Prostitucija|prostituciji]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://ec.europa.eu/anti-trafficking/citizens-corner/trafficking-explained_en|title=Trafficking explained|author=|date=|work=|language=engleski|publisher=Europska komisija|accessdate=13. ožujka 2018.}}</ref>
Procjenjuje se kako je ukupna vrijednost robovlasničke ekonomije u svijetu oko 35 milijardi dolara godišnje.<ref name="investvine">{{cite web|url=http://investvine.com/modern-day-slavery-in-southeast-asia-thailand-and-cambodia/|title=Modern day slavery in Southeast Asia: Thailand and Cambodia|first=Laurence|last=Bradford|work=Inside Investor|date=224. srpnja 2013.|accessdate=24. srpnja 2013. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150323032459/http://investvine.com/modern-day-slavery-in-southeast-asia-thailand-and-cambodia/ |archivedate=23. ožujka 2015.}}</ref>
| |||