Robovlasništvo: razlika između inačica

'''Robovlasništvo''' je prvi oblik klasnog i izrabljivačkog društvenog uređenja, a temelji se na privatnom vlasništvu i na radu robova. Pojavilo se još u drevna vremena kad su [[Sumerani]], [[egipat|Egipćani]], stari [[Grci]] i [[Rimljani]] držali robove. U [[15. stoljeće|15. stoljeću]] počela se razvijati velika trgovina robljem kad su Europljani počeli prodavati uhvaćene [[Afrika|Afrikance]] i na tome zarađivali te ih [[brod]]ovima preko [[ocean]]a prevozili kao radnu snagu u europske kolonije. Ta [[trgovina ljudima]] trajala je do [[19. stoljeće|19. stoljeća]] i znatno utjecala na afričke i američke kulture. Danas je ropstvo zakonski zabranjeno na međunarodnoj rayini , ali još uvijek postoji - u nekim dijelovima svijeta u masovnim razmjerima: procjenjuje se danas da u svijetu ima oko 30 milijuna ljudi u ropskom položaju, mnogo i u Europi. Međunarodna trgovina robljem danas se uglavnom naziva engleskim terminom ''trafficking'', te predmetom takve nezakonite međunarodne trgovine biva oko 3 milijuna ljudi, od toga 79% radi korištenja u [[Prostitucija|prostituciji]], a 19% radi prisilnog rada.<ref>{{Citiranje weba|url=https://ec.europa.eu/anti-trafficking/citizens-corner/trafficking-explained_en|title=Trafficking explained|author=Europska komisija|date=|work=|language=engleski|publisher=Europska komisija|accessdate=13. ožujka 2018.}}</ref>

Afroeuropsku trgovinu robljem započeli su [[Portugalci]] oko [[1440.]] godine, no, svoj vrhunac dostigla je pod vodstvom Engleza koji su brodovima prevozili preko [[Atlantski ocean|Atlantskog oceana]] golem broj Afrikanaca kao robovsku snagu na plantažama [[pamuk]]a i [[duhan]]a u njihovim američkim kolonijama. Više od sedam milijuna Afrikanaca, prema nekim procjenama, prevezeno je od Afrike da bi u Americi živjeli u bijedi i siromaštvu. Ta je trgovina donosila veliku dobit europskim i afričkim trgovcima, a uništila je nekoliko afričkih kraljevstva. Ujedno je izmijenila stanovništvo u Amerikama; početkom 19. stoljeća polovica [[brazil|brazilskog]] stanovništva bila je afričkog podrijetla.

Proizvodnja tropskih poljoprivrednih proizvoda (poput kave, pamuka, šećera, ruma) uz uporabu ropske snage je bila iznimno profitabilna i predstavljala je glavni izvor prihoda kolonijalnih imperija, a poslije i osamostaljenih država Sjeverne i Južne Amerike: procjenjuje se, tako, da je [[Konfederacija Američkih Država]] nakon proglašenja neovisnosti (koja je dovela do [[Američki građanski rat|Američkog građanskog rata]] i posljedično do oslobođenja robova u SAD) predstavljala zahvaljujući poljoprivredi zasnovanoj na ropskom radu četvrtu najveću ekonomiju na svijetu.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.history.com/news/slavery-profitable-southern-economy|title=How Slavery Became the Economic Engine of the South|author=Greg Timmons|date=6. ožujka 2018.|work=|language=engleski|publisher=Historz|accessdate=13. ožujka 2018.}}</ref> Zapravo je - prema procjenama - od 6 i pol milijuna ljudi koji su doseljeni u Južnu i Sjevernu Ameriku između 1492. i 1776. godine samo njih 1 milijun došlo iz Europe, dok su preostalih 5 i 5pol milijuna bili afrički robovi. Uvjeti života robova su bili iznimno teški, a pomor izrazito visok.<ref>{{Citiranje weba|url=How Slavery Helped Build a World Economy|title=https://news.nationalgeographic.com/news/2003/01/0131_030203_jubilee2.html|author=Howard Dodson|date=3. veljače 2003.|work=|language=engleski|publisher=National Geografic|accessdate=13. ožujka 2018.}}</ref>