Grenada: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Oznake: mobilni uređaj m.wiki
Nema sažetka uređivanja
Redak 35:
 
== Povijest ==
[[Kristofor Kolumbo]] otok otkriva [[1498]]. i daje mu ime Concepcíon. Prvi stanovnici na njemu bili su [[Arawaki]], Indijanci koje su najkasnije do [[1100]]. protjerali ratoborni [[Carib|Karibi]] koji ga drže u svojim rukama do [[1651]], ([http://www.pbase.com/kchristi/image/92709148 vidi]). Te godine osvajaju ga [[Francuzi]] i to nakon krvavih borbi sa Karibima, čiji su se posljednji pripadnici, kako ne bi pali u francuske ruke, njih 40 (muškarci, žene i djeca) skočili u ponor sa litice prozvane "Le Morne de Sauteurs," ili "[[Leapers Hill]]." Godine Francuzi[[1609.]] otok prozvašesu imenomprvi Lapokušali Grenade.kolonizirati Svoj[[london]]ski današnjitrgovci, nazivali ''nakon 'Grenada'osam ''mjeseci nosiKaribi oduspješno protjeraše tih 208 došljaka pristiglih na tri velika broda. Drugi neuspješni pokušaj Francuza bio je [[17631638.]]., kadaa gatreći prepuštajuće pokušati 200 Francuza pod zapovjedništvom Du Parqueta [[UK|Velikoj Britaniji1650.]] godine. ŠesnaestOni godinasu kasnijeprijateljski Francuzidočekani, gabudući silomda preuzimajuje natrag,Karibima alidarovano kratkotrajno. Ugovorom unekoliko [[Versaillesnož]]ueva i raznobojnih ([[1783staklo|staklenih]] kuglica.) onPoglavici ponovnoKaierounnei postajeDu britanski.Parquet Nakonje kojihosobno stotinuuručio godinai (točnodvije [[1877]].), postajeboce [[kolonijakonjak]]a. KrozKolonija cijeloje vrijemeosnovana povijestina odmjestu osvajanjagdje otokaje nadanas njemuglavni ćegrad. rastNo, populacijau crnačkogveljači stanovništva1651., kojepopivši jesav dopremanokonjak, kaoKaribi robljeopet napostadoše plantaženeprijateljski [[šećer]]araspoloženi. DoKolonizatorima svogdolazi osamostaljenjapojačanje dolaziod tek300 [[1974]].ljudi, Grenadate iuspijevaju danasistrijebiti pripadadomoroce. zajedniciFrancuzi [[Commonwealthotok (zajednicaprozvaše država)|Commonwealth]]aimenom La Grenade.
 
Godine [[1657.]] Du Parquet prodaje otok grofu De Cerillacu. On ostavlja tamo guvernera, uslijed čije su se okrutnosti naseljenici pobunili i ubili ga. De Cerillac prodaje Grenadu francuskozapadnoindijskoj kompaniji, a nakon desetak godina zbog njenog bankrota pripast će Kraljevini Francuskoj. Godine [[1700.]] popis stanovništva bilježi 258 bijelaca, 53 slobodna crnca i 525 robova. No, [[1753.]] su zabilježena 1 263 bijelca, 173 slobodna crnca i 11 991 rob. Robovi su radili na plantažama uzgajajući [[šećerna trska|šećernu trsku]], [[kava|kavu]], [[kakao]], [[banana|banane]], [[krumpir]], [[jam]], [[kasava|kasavu]] te ostalo voće i povrće.
 
Svoj današnji naziv '' 'Grenada' '' otok nosi od [[1763]]. kada ga prepuštaju [[UK|Velikoj Britaniji]]. Šesnaest godina kasnije Francuzi ga silom preuzimaju natrag, ali kratkotrajno. Francuski admiral D'Estaing, s flotom od 35 brodova i 10 000 vojnika, bio je privremeno osvojio otok. Ugovorom u [[Versailles]]u ([[1783]].) on ponovno postaje britanski. Već [[1794.]] Francuzi i Englezi ponovno su zaratili. Dne [[2. ožujka]] [[1795.]] francuski stanovnici, pod vodstvom Juliena Fedona, podižu ustanak u kojem uspostavljaju nadzor nad cijelim ozemljem osim samoga glavnog grada. Međutim, godinu dana kasnije Britancima pristižu znatna pojačanja i otpor Francuza je definitivno skršen. Nutmeg (''Myristica fragrans''), orašast plod intenzivnog mirisa i malajskog podrijetla, dopremaju na otok [[1843.]] godine. Pošto uspijevaju i cimet, đumbir, klinčac i sl., Grenadu počinju poznavati i pod nadimkom ''Otok mirodija''.<ref>Zdravko Habl-Karibi: jedriličarski raj, Društvena organizacija za popularizaciju pomorstva "Prijatelji Jadrana", Zagreb 1988., str. 136.-143.</ref> Godine [[1877.]] Grenada postaje [[kolonija]]. Kroz cijelo vrijeme povijesti od osvajanja otoka na njemu će rast populacija crnačkog stanovništva koje je dopremano kao roblje na plantaže [[šećer]]a. Do svog osamostaljenja dolazi tek [[1974]]. Grenada i danas pripada zajednici [[Commonwealth (zajednica država)|Commonwealth]]a.
 
== Ekonomija ==
Line 46 ⟶ 50:
== Literatura ==
*Brizan, George. Grenada—Island of Conflict, 1987.
 
== Izvori ==
 
{{izvori}}
 
== Vanjske poveznice ==