Hrvatsko zagorje: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 3:
[[Datoteka:Zagorje_Prigorje.png|mini|desno|260px| tamnozelenom bojom je označeno Zagorje]]
'''Hrvatsko Zagorje''' je kulturno-povijesna [[Hrvatska|hrvatska]] regija i zasebna prirodno-zemljopisna cjelina u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, od Zagreba je odvojeno [[Medvednica|Medvednicom]], odakle mu i naziv – „za gorom“. To je pretežno brežuljkast kraj između [[Medvednica|Medvednice]], [[Kalnik|Kalnika]], rijeke [[Drava|Drave]], [[Sutla|Sutle]] i [[Sava|Save]] čijim se središnjim dijelom, u smjeru zapad-istok, pruža gorski niz Maceljska gora - [[Strahinjščica]] - [[Ivanščica]] - [[Varaždinsko topličko gorje]] koji dijeli Zagorje na dva dijela – sjeverno i južno. Sjeverno Zagorje dio je [[Varaždinska županija|Varaždinske županije]], a južno u cjelosti obuhvaća [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorsku županiju]]. Sa zapadne strane se na Zagorje preko rijeke Sutle nadovezuje Slovenska Štajerska, odnosno područja Obsotelja i Kozjanskega, dok je Maceljsko gorje odnosno Macelj hrvatsko-slovenska gora.
Slovenske Haloze se nastavljaju preko državne granice u Hrvatsku te se kod Vinice spuštaju pod dravske nanose. Rijeka Drava predstavlja granicu između Hrvatskog zagorja i [[Međimurska županija|Međimurja]]. [[Kalnik]] predstavlja granicu prema [[Podravina|Podravini]], a djelomično i [[Prigorje|Prigorju]]. Stanovnici Zagorja govore kajkavskim narječjem, odnosno [[Kajkavski književni jezik|kajkavskim jezikom]], a njemu najsrodnije je [[Prleško narječje|Prleško narječje]] slovenskog jezika.<ref>Rigler, Jakob. 1986. ''Razprave o slovenskem jeziku''. Ljubljana: Slovenska matica, str. 117.</ref>. Zbog višestoljetnog prisutstva njemačkog, austrijskog i mađarskog plemstva u Zagorju te zemljopisne blizine Austrije i Mađarske, Zagorci i danas često koriste tuđice iz spomenutih jezika u svakodnevnom govoru. Tradicijska izrada zagorskih drvenih igračaka, lepoglavska čipka te medičarski i licitarski proizvodi, zbog svojih su posebnosti i vrijednosti uvršteni na listu nematerijalnih dobara UNESCO-a.
| |||