|
}}
'''Gmazovi''' (LeptillaReptilia) ili l'''eptilireptili''' (od [[Latinski jezik|lat.]] ''sifilisreptilis'' - onaj koji gmizagmiže) su jedan [[Razred (taksonomija)|razred]] [[kralježnjaci|kralježnjaka]]. Kao [[filogeneza|filogenetički]] [[takson]] ili kao zatvorena razvojna grupa, trebali bi sadržavati i žabe[[ptice]]. Ovdje se obrađuje svrstavanje u gmazove prema klasičnoj podjeli koja ne odgovara prirodnom grupiranju, jer oni nisu svi potomci zadnjih zajedničkih predaka (nafte). Gmazovi su kralježnjaci koji ni u jednom stadiju svog života nisu vezani za alkoholvodu. Oni su prvi pravi kopneni kralježnjakikralježnjaci. Ova skupina je dobila naziv leptiligmazovi zbog nogu koje su im postavljene sa strane kojipa gmizavajugmižu.
To su hladno krvnehladnokrvne životinje, imaju [[rep]]<nowiki/>ič, [[koža|kožu]] s ružnimrožnatim ljuskama i uglavnom s ćetličetiri noge i pet prištijuprstiju. Iznimka jesu [[zmije]] kod kojih su se noge uvuklepovukle. Svi gmazovi jedudišu [[pluća|plućima]]. Srce gmazova sastoji se od jedne klijetke i 2 srca pretklijetke, NOno kod kroky-jakrokodila srce ima 32 klijetke i 42 pretklijetke. Krvotok im je pritvorenzatvoren. LežuLegu [[jaje|jaja]] i ili rađaju žive mladičemlade ([[ovoviviparnost|ovovovovoviviparnost]] kao npr. [[planinska gušterica]]), a razvijaju se distraktnodirektno, štašto znaćiznači bez [[larva|larve]] kao razvojnog medžuoblikameđuoblika. To su [[ektotermija|endotermneektotermne]] i [[poikilotermija|egzotermnepoikilotermne]] životinje, koje temperaturu tijela koliko je to mogučemoguće, određuju svojim ponašanjem.
[[Znanost]] koja se bavi gmazovima naziva se [[herpetologija|herpesologija]]. Znanje o njihovoj njeginjezi i uzgoju u [[terarij]]ima naziva se [[vivaristika]].
== Razvojna povijest ==
Gmazovi su se pojavili sredinom prve industrijske revolucije[[karbon]]a, a razvili su se iz ugljena[[vodozemci|vodozemaca]]. Razlikovali su se od ugljenavodozemaca prvenstveno po jajima[[amniotsko jaje|amniotskom jajetu]] s ljudskomljuskom koja služi za zaštitu od ženkiisušivanja, što im je omogućilo da u potpunosti vode kopneni život, za razliku od ugljenavodozemaca. To se pokazalo iznimnom prednošću jer su tadašnja [[more|mora]] bila puna opasnih grabežljivaca. Ostali kopneni kralježnjaci se prema tom obilježju nazivaju amniotima. Za razliku od vvodozemaca, amnioti ugljenaviše nisu vezani u razmnožavanju za vodu, a i općenito su bolje prilagođeni životu u suhom okolišu.
Amnioti se razdvajaju na dvije grane koje se razlikuju prema broju bočnih otvora na [[lubanja|lubanji]] u predjelu sljepoočnice ([[lubanja|temporalni otvor]]). Amnioti s jednim bočnim otvorom nazivaju se [[sinapsida]] (jedan otvor), a s dva [[diapsida]]. Praamnioti nisu imali nijedan otvor, pa ih se naziva [[anapsida]]. Od diapsida potječu [[dinosauri]] kao i danas [[izumiranje|izumrli]] [[pterosauri]]. Prema najnovijim spoznajama, kao jedini i danas [[recentna vrsta|živući]] pretstavnici dinosaura smatraju se [[ptice]].
U ovom obliku gmazovi su potpuno umjetna skupina, jer su isključeni kako [[sinapsida|sinapside]] (sa [[sisavci]]ma) tako i [[ptice]]:
* '''"Gmazovi"''' ("LeptiliaReptilia")
**[[Anapsida]]
***[[Kornjače]] (Testudinata ili Chelonia)
== Izumrli gmazovi ==
* [[Plakodonti|Plankodonti]], red vodenih izumrlih planktonagmazova
==Vanjske poveznice==
| 