Međunarodni ugovor: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Rezerve i interpretativne izjave uz međunarodne ugovore |
||
Redak 17:
* drugi ugovoreni način.
Samim izražavanjem pristanka ugovor još ne mora stupiti na snagu, već će on puni pravni učinak proizvoditi tek nakon što svoj pristanak dade i suprotna strana (ako se radi o dvostranom ugovoru) ili sve stranke, odnosno minimalan broj stranaka propisan u samom ugovoru (ako se radi o mnogostranom ugovoru). Bečka konvencija prihvatila je načelo slobodne dispozicije stranaka te će se države vezati na onaj način na koji su se dogovorile, bez davanja prednosti bilo kojem od nabrojenih načina.
==Rezerve i interpretativne izjave uz međunarodne ugovore==
[[Bečka konvencija o pravu međunarodnih ugovora]] definira '''rezervu''' kao jednostranu izjavu, bez obzira na to kako je sastavljena ili nazvana, koju država daje prilikom potpisivanja, ratifikacije, prihvata ili odobrenja ugovora ili prilikom pristupa ugovoru, a kojom se želi isključiti ili izmijeniti pravni učinak nekih odredaba tog ugovora u njihovoj primjeni na tu državu.<ref>[http://www.nn.hr/clanci/medjunarodni/1993/037.htm Bečka konvencija o pravu međunarodnih ugovora]</ref> Rezervu može staviti država prilikom izražavanja pristanka biti vezanom ugovorom, osim ako je ta rezerva ugovorom zabranjena, ako ugovor predviđa stavljanje samo određenih rezervi, među kojima se dotična rezerva ne nalazi, ili u drugim slučajevima ako je rezerva inkompatibilna s predmetom i svrhom ugovora (članak 19. Konvencije).
Za razliku od rezervi, Bečka konvencija o pravu međunarodnih ugovora ne definira '''interpretativnu izjavu'''. Vodič za praksu glede rezervi uz međunarodne ugovore,<ref>[http://legal.un.org/ilc/texts/instruments/english/draft_articles/1_8_2011.pdf Guide to Practice on Reservations to Treaties]</ref> kojeg je usvojila [[Komisija za međunarodno pravo]] 2011. godine donosi sljedeću definiciju: "''Interpretativna izjava'' znači jednostranu izjavu, bez obzira na to kako je sastavljena ili nazvana, koju daje država ili međunarodna organizacija, a kojom ta država ili međunarodna organizacija želi točno odrediti ili razjasniti značenje ili doseg međunarodnog ugovora ili nekih njegovih odredaba."<ref name="Šošić">[https://hrcak.srce.hr/128148 Šošić, T.M. (2014). Interpretativne izjave uz međunarodne ugovore. Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 64(4), 641-665. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/128148]</ref> U Republici Hrvatskoj, njezina definicija je dana u članku 2. Zakona o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora: "''Interpretativna izjava'' je jednostrana izjava u pisanom obliku, bez obzira na to kako je sastavljena ili nazvana, kojom Republika Hrvatska, prigodom potpisivanja ili davanja pristanka da bude vezana međunarodnim ugovorom, izražava tumačenje, objašnjenje ili preciziranje nekih odredaba toga međunarodnog ugovora u njihovoj primjeni na Republiku Hrvatsku ili iznošenje političkog stava."<ref>[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_04_28_542.html Zakon o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora (NN 28/1996 )]</ref>
Kao zasebni pravni institut, interpretativne izjave počele su se razvijati u novije vrijeme, s porastom broja mnogostranih međunarodnih ugovora o različitim i često vrlo osjetljivim temama. Neke od tih ugvora sadržavaju i ugovorne klauzule o zabrani rezervi, pa onda državama jedino ostaje mogućnost stavljanja izjava kojima se niti mijenja niti isključuje pravni učinak ugovornih odredbi.<ref name="Šošić" /> Prvotna svrha interpretativnih izjava je da tumače ugovor uz koji su stavljene ili neke od njegovih odredaba. One ne idu za tim da isključuju ili mijenjaju pravni učinak ugovornih odredbi, što je temeljna odlika rezervi.<ref name="Šošić" />
==Izvori==
{{reflist}}
==Poveznica==
| |||