Hidroelektrana: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Pogrješka mogućnosti prikaza datoteka |
Gramatika |
||
Redak 6:
Iskorištavanje energije vodnog potencijala ekonomski je konkurentno proizvodnji električne energije iz [[Fosilna goriva|fosilnih]] i [[Nuklearna elektrana|nuklearnog goriva]], zato je [[hidroenergija]] najznačajniji [[Obnovljivi izvori energije|obnovljivi izvor energije]]. U zadnjih trideset godina proizvodnja u hidroelektranama je utrostručena, a njen udio povećan je za 50 %, za to je vrijeme proizvodnja u nuklearnim elektranama povećana za 100 puta, a udio oko 80 puta. Ti podaci pokazuju da se proizvodnja u hidroelektranama brzo povećava, ali značajno zaostaje za proizvodnjom u [[Nuklearna elektrana|nuklearnim elektranama]] (ali i [[Termoelektrane|termoelektranama]]). Razlog takvom stanju leži u činjenici da iskorištavanje hidroenergije ima bitna tehnička i prirodna ograničenja. Glavno ograničenje jest zahtjev za postojanjem obilnog izvora vode kroz cijelu godinu, jer je skladištenje električne energije skupo i vrlo štetno za [[okoliš]], osim toga na određenim lokacijama je za poništavanje utjecaja oscilacija vodostaja potrebno izgraditi [[brana|brane]] i akumulacije. Njihovom izgradnjom značajno se povećava [[investicija]], utjecaji na okoliš, potrebna je zaštita od [[potres]]a, a u zadnje vrijeme postoje i značajne [[Terorizam|terorističke prijetnje]].
Jednom kada je hidroelektrana završena, nije potreban novac za sve skuplje [[Goriva|gorivo]], ne stvara se opasan [[otpad]] (kao kod nuklearnih elektrana) i stvara gotovo zanemarljivu količinu [[Staklenički plinovi|stakleničkih plinova]] (za razliku od termoelektrana). U svijetu je instalirano hidroelektrana sa snagom od 777 G[[vat|W]], koje daju 2998 TWh [[Električna energija|električne energije]], u 2006. To je otprilike 20 % svjetske proizvodnje električne energije svih vrsta, ili 88 % od svih obnovljivih izvora energije. <ref>
==Povijest==
Redak 20:
===Prve hidroelektrane===
1770.-tih [[Francuska|francuski]] [[inženjer]] Bernard Forest de Bélidor izdaje knjigu ''Architecture Hydraulique'', koja opisuje [[Hidraulika|hidraulične]] [[Strojevi|strojeve]] sa horizontalnom i vertikalnom osi.<ref>
==Podjela hidroelektrana==
Redak 36:
[[Datoteka:MHE Roski slap 1.jpg|mini|desno|250px|[[Mala hidroelektrana Roški slap]].]]
[[Datoteka:MHE Mataković 2.jpg|mini|desno|250px|[[Mikro hidroelektrana Mataković]], na rijeci [[Mrežnica (rijeka)|Mrežnici]].]]
Hidroelektrane se mogu podijeliti prema njihovom smještaju, padu vodotoka, načinu korištenja vode, volumenu akumulacijskog bazena, smještaju strojarnice, ulozi u elektroenergetskom sustavu, snazi itd. <ref>
===Prema načinu korištenja===
Redak 134:
====Piko hidroelektrane====
One uglavnom imaju snagu ispod 5 kW. Povoljne su za jedno ili nekoliko domaćinstava. Moguće je ugraditi piko vodnu turbine sa padom vode od samo 1 metar, da bi dobili 200 do 300 W energije. Postavljaju se uglavnom kao protočne hidroelektrane. <ref>
==Snaga dobivena u hidroelektranama==
Redak 181:
{{glavni|Podzemna strojarnica}}
Strojarnica je postrojenje u kojem se [[potencijalna energija]] [[voda|vode]] najprije pretvara u [[kinetička energija|kinetičku energiju]] njezinog strujanja,a potom u mehaničku energiju vrtnje vratila [[vodna turbina|vodne turbine]] te, konačno, u električnu energiju u [[električni generator|električnom generatoru]]. Iskorištavanje energije vodnog potencijala ekonomski je konkurentno proizvodnji električne energije iz fosilnih i nuklearnog goriva, zato je hidroenergija najznačajniji [[obnovljivi izvori energije]]. U zadnjih trideset godina proizvodnja u hidroelektranama je utrostručena, a njen udio povećan je za 50 %, za to je vrijeme proizvodnja u nuklearnim elektranama povećana za 100 puta, a udio oko 80 puta. <ref>
===Odvod iz strojarnice===
Redak 204:
===Ekonomija===
Velika prednost je što ne koriste [[fosilna goriva]] kao pokretač turbine, odnosno električnog generatora. Time električna energija nastala u hidroelektranama postaje rentabilnija, te neovisna o cijeni i ponudi fosilnih goriva na tržištu. Hidroelektrane također imaju predviđen dulji životni vijek nego elektrane na fosilna goriva. Ono što je bitno, u razmatranju hidroelektrana s ekonomskog aspekta, jest da današnje, moderne, hidroelektrane zahtijevaju vrlo malen broj osoblja, zbog velikog stupnja automatiziranosti. Nadalje, cijena investicije u izgradnju hidroelektrane se povrati u razdoblju do desetak godina. <ref>
===Druge funkcije umjetnih jezera===
Redak 215:
===Nanosi mulja===
Rijeka svojim tokom nosi vodeni materijal u obliku [[Pijesak|pijeska]] i [[mulj]]a. To s vremenom dovodi do taloženja toga materijala u vodenom bazenu, a posljedica toga je smanjivanje dubine vodenog bazena. Zahvaljujući tome, vodeni bazen gubi svoju ulogu. Akumulaciju vodene mase tijekom kišnih razdoblja, a korištenja iste tijekom suhih razdoblja godine. To se može izbjeći gradnjom raznoraznih kanala koji imaju ulogu premosnice, te se tako odvodi taj sediment. Rezultat je da svaka hidroelektrana ima svoj životni vijek, nakon kojeg postaje neekonomična. <ref>
===Promjena okoliša===
Redak 231:
==Države s najvećom proizvodnjom hidro-električne energije==
Kada se promatra količina hidro-energije, tj. električne energije proizvedene u hidroelektranama, tijekom nekog perioda, valja razlikovati dva pojma. Nominalnu snagu koju ta hidroelektrana može ostvariti kada bi cijeli promatrani period radila punim kapacitetom, te stvarnu proizvedenu snagu u promatranom periodu. Omjer godišnje, stvarno proizvedene, snage te instalirane snage je faktor kapacitivnosti. Instalirana snaga je zbroj svih generatora neke [[država|države]] kada bi radili pri nominalnoj snazi tijekom cijele godine. <ref>
U tablici se nalaze podaci o godišnjoj proizvodnji električne energije koju je objavio ''BP Statistical Review –Full Report 2009''
Redak 341:
|-
| <small>5</small>
| [[Hidroelektrana Grand Coulee |HE Grand Coulee]] || [[SAD]] || 1942./1980. || 6 809 || 20 <ref>"Generation Records Fall at Grand Coulee Dam", publisher = U.S. Bureau of Reclamation, [http://www.usbr.gov/pn/news/02new/gcrecord.html] 2006.</ref> ||
|-
| <small>6</small>
Line 351 ⟶ 350:
|-
| <small>8</small>
| [[Hidroelektrana Robert Bourassa |HE Robert Bourassa]] || [[Kanada]] || 1981. || 5 616 <ref>
|-
| <small>9</small>
Line 357 ⟶ 356:
|-
| <small>10</small>
| [[Hidroelektrana Longtan |HE Longtan]] || [[Kina]] || 2009. || 4 900 (6 300 kod završetka)|| 18,7 <ref>
|-
| |||