Frane Borelli: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Knez Frane (Franjo, Francesco) Borelli je bio dalmatinski političar. Jedan od najzaslužnijih promicatelja modernizacije Dalmacije za neoapsolutizma. [1] Rodom iz zadarske plemičke obitelji Borellija Vranskih. Zadarski načelnik od 1841. do 1844. godine.[2] Bio je predsjednik Poljoprivrednog društva u Zadru. Zalagao se za željezničku prugu koja bi povezivala Dunav i Dalmaciju u novoj austrijskoj luci, sjeverozapadno od ušća Neretve. Središnje poljodjelsko društvo kojem je bio na čelu organiziralo je prvu dalmatinsku poljodjelsku izložbu koja je održana u Zadru 1855. godine.[1] Kad je 1860. car je odlučio obnoviti ustavni i politički život te je sazvao prošireno carevinsko vijeće, predstavnici Hrvatske i Slavonije virilisti (članovi predstavničkoga tijela koji u njega ulaze bez izbora, temeljem podrijetla ili funkcije koju obnašaju), Vranyczany i Strossmayer, potakli su provokativno pitanje sjedinjenja Kraljevine Dalmacije s Mađarskom tobože zalažući se za ujedinjenje sa Hrvatskim ban
m uklanjanje izmjene 5055879 suradnika 37.244.143.75 (razgovor)
Oznaka: uklanjanje
Redak 1:
Knez '''Frane (Franjo, Francesco) Borelli <!-- Vranski -->''' je bio dalmatinskihrvatski lokalni [[političar]]. Jedan od najzaslužnijih promicatelja modernizacije Dalmacije za [[neoapsolutizam|neoapsolutizma]].  <ref name="Obad"/> Rodom iz zadarskehrvatske plemičkeplemenitaške obitelji [[Borelli Vranski|Borellija Vranskih]].
 
Zadarski načelnik od 1841. do 1844. godine.<ref>[http://www.brodaricazadarmastrovic.net/index.php?option=com_poll&task=results&id=1 Svi zadarski (grado)načelnici] Zadar Brodarica</ref>
 
Bio je predsjednik Poljoprivrednog društva u [[Zadar|Zadru]]. Zalagao se za željezničku prugu koja bi povezivala [[Dunav]] i [[Dalmacija|Dalmaciju]] u novoj austrijskoj luci, sjeverozapadno od ušća Neretve.
 
Središnje poljodjelsko društvo kojem je bio na čelu organiziralo je prvu dalmatinsku poljodjelsku izložbu koja je održana u Zadru 1855. godine.<ref name="Obad">[[Stijepo Obad]]: [http://bib.irb.hr/prikazi-rad?rad=21692 Prva poljodjelska izložba u Dalmaciji], Radovi (Sveučilište u Splitu. Filozofski fakultet Zadar. Razdio povijesnih znanosti) (0352-6712) 35(22) (1997); sažetak/Pregled bibliografske jedinice broj: 21692</ref>
 
Kad je [[1860.]] car je odlučio obnoviti ustavni i politički život te je sazvao prošireno [[Dvorsko vijeće|carevinskocarsko vijeće]], predstavnici Hrvatske i Slavonije virilisti (članovi predstavničkoga tijela koji u njega ulaze bez izbora, temeljem podrijetla ili funkcije koju obnašaju), [[Ambroz Vranyczany|Vranyczany]] i [[Strossmayer]], potakli su provokativno pitanje sjedinjenja Kraljevine [[Kraljevina Dalmacija|Dalmacije]] s Mađarskom tobože zalažući se za ujedinjenje sa Hrvatskim banatomostatkom Hrvatske. Predstavnik Dalmacije, iFrane narodnjakBorelli, (izpriznao milosrđaje premada jadnomsu položaju HrvataTalijani u Mađarskoj) izabran u legalnoj proceduri parlamentarne demokracije manjini, Franeali Borelli seje odgovoromsmatrao da još nije sazrelodošlo vrijeme za taj korak,. elegantno izvukao iz te podle situacije koja je smišljena da dalmatinski građani izgube pozicije u Narodnoj stranci od svježe pokatoličenih i potkupljivih Srba sa Balkana doseljenih prije niti sto godina u divlje rubove Kraljevine Dalmacije prema Bosni.
 
Bio je zastupnik izbornog područja [[Zadar|Zadra]] na [[Izbori za Dalmatinski sabor 1861.|izborima]] Izbori za [[Dalmatinski sabor]] 1861. godine. Izabran je kao zastupnik [[Narodna stranka (Dalmacija)|Narodne stranke]].