Berlinski zid: razlika između inačica

[[File:West and East Germans at the Brandenburg Gate in 1989.jpg|Germans stand on top of the wall in the days before it was torn down|thumb|rihgt|Nijemci stoje na vrhu zida na dan njegovog pada 9.11.1989. god: u pozadini su [[Brandenburška vrata]]]]

[[Datoteka:Besatzungszonen ohne text.gif|mini|lijevo|200px|Podjela Njemačke nakon rata]]

 

Izravni dodir istočnonjemačkog i zapadnonjemačkog državnog područja u Berlinu ostavljao je stanovništvu mogućnost da migrira na Zapad: od 1945. do 1961. godine je tako napustilo Njemačku Demokratsku Republiku ukupno 3,5 milijuna stanovnika – oko 20% ukupne populacije te države.<ref>[Gerhard Stapelfeldt: Kritik der ökonomischen Rationalität. Zweiter Band: Wirtschaft und Gesellschaft der Bundesrepublik Deutschland], Lit Verlag, Münster 1998, str. 50.</ref> Uz to je mogućnost da u Berlinu iz komunističkih zemalja pobjegnu na Zapad ([[komunizam|komunističke]] države su zabranjivale emigraciju, ponašajući se kao da su vlasnici svojih stanovnika) koristio znatan broj državljana DDR-u susjedne Poljske i Čehoslovačke.

Izgradnja, održavanje i nadziranje zida i širokog "pojasa smrti" uz njega – građevine koja je u završnoj fazi bila dugačka oko 160 km – bilo je vrlo skupo, te je predstavljalo znatan teret za istočnonjemačku ekonomiju.