Razlika između inačica stranice »Tel Beer Ševa«

Dodano 13 bajtova ,  prije 3 godine
m
preusmjeravanje na članak (umjesto na razdvojbu)
m (Bot: brisanje 1 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:Q534596 na Wikidati)
m (preusmjeravanje na članak (umjesto na razdvojbu))
Arheolozi su pronašli dokaze o naseljenosti od [[Bakreno doba|bakrenog doba]] (oko 4000. pr. Kr.) do 16. stoljeća. Ovakva dugotrajna naseljenost je potrajala zahvaljujući obilju podzemnih voda, o čemu svjedoće mnogi bunari u okolici.
 
Beer Ševa se spominje u Knjizi Postanka (Post 21,22-34) gdje piše o [[Abraham]]u i njegovu savezu s [[Abimelek]]om. [[Izak]] je sagradio [[oltar]] u Beer Ševi (Post 26,23-33). [[Jakov (praotac)|Jakov]] je sanjao ljestve koje dopiru do neba nakon napuštanja Beer Ševe (Post 28,10-15 i 46,1-7). Beer Ševa je pripadala teritoriju plemena [[Šimun (pleme)|Šimunova]] i [[Juda (pleme)|Judina]] (Jš 15,28 i 19,2). Prorok [[Ilija prorok|Ilija]] je u Beer Ševi potražio sklonište nakon Izabeline naredbe da ga smaknu (1 Kr 19,3). Sinovi su proroka [[Samuel]]a u Beer Ševi bili suci (1 Sam 8,2). Prorok [[Amos]] spominje Beer Ševu u govoru o [[idolatrija|idolatriji]] (Am 5,5 i 8,14).
 
Sama utvrda s citadelom potječe iz vremena [[Kraljevstvo Juda|Judejskog kraljevstva]] oko 10. stoljeća pr. Kr. Ulice tog grada su pravilna mreža s odvojenim područjima uprave, vojske, trgovine i stanovanja. Zbog toga se smatra prvim planiranim naseljem u ovom području. Znamenita je i velika cisterna i raskošan sustav navodnjavanja koji su isklesani u stijenama ispod grada. Na lokalitetu je otkriven i veliki "rogati" oltar koji je rekonstruiran, a koji ima nekoliko bogato ukrašenih kamenja koja su kasnije rabljena na drugim građevinama. On je vjerojatno ostatak starijeg paganskog hrama kojeg je tijekom vjerskih reformi porušio kralj [[Ezekija]] ([[Druga knjiga o Kraljevima]] 18:4).