Zemlja: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
m uklonjena promjena suradnika 2A02:27B0:4401:77A0:E91D:CA11:5976:E668 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Tulkas Astaldo
Oznaka: brzo uklanjanje
Redak 39:
}}
 
'''Zemlja''' je treći [[planet]] po redoslijedu udaljenosti od [[Sunce|Sunca]] i najveći među unutarnjim planetima. Prosječno je od Sunca udaljen 149,6 milijuna [[kilometar]]a, što se uzima kao [[astronomska jedinica]] ([[AJ]]). [[Zemljina putanja]] nije jako izdužena, [[elipsa|numerički ekscentricitet]] Zemljine staze iznosi 0,016 79, zbog čega se Zemlja Suncu približi za 2,5 milijuna kilometara ([[perihel]], oko 4. siječnja) ili udalji za jednako toliko ([[afel]], oko 4. srpnja). Ekscentricitet se u 100 000 godina mijenja za iznos od približno 0,003 2 do 0,005 7. S vremenom se mijenja i položaj Zemljine staze u ravnini gibanja, pa godišnji progradni [[zakret perihela]] (pomicanje u smjeru ophoda oko Sunca), potaknut utjecajem planeta i [[Opća teorija relativnosti|relativističkim učinkom]], iznosi 11,63". <ref> '''Zemlja''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=67110] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>
 
Zemlja ima svojstvenu [[topografija|topografiju]] (71% [[Zemljina kora|kore]] prekriveno je [[voda|vodom]]), ima [[atmosfera|atmosferu]] s [[dušik]]om i [[kisik]]om, te [[biosfera|biosferu]]. Jedini je poznati planet koji ima [[ocean]]e, atmosferu s mnogo kisika i živu [[Geologija|geološku]] aktivnost. Do te raznolikosti, koju nema nijedan poznati drugi planet, došlo je u toku razvoja. U oblikovanju atmosfere, na primjer suštinsku ulogu imali su procesi u [[Organska kemija|organskoj tvari]]. Posebno, [[Alge|morske alge]] ([[Cyanobacteria |modrozelene alg]]e) izdvajaju iz atmosfere [[ugljikov dioksid]] i oslobađaju [[kisik]]. Promatrana iz daljine, Zemlja je modrikasti planet. Zemlja je [[planet]] na kojem živi [[čovjek]] i jedini nama poznati planet na kojem postoji [[život]]. [[Evolucijska povijest života|Evolucionisti]] smatraju da je Zemlja nastala prije otprilike 4,6 milijarda [[godina]]. <ref>[[Vladis Vujnović]] : "Astronomija", Školska knjiga, 1989.</ref>Zemlja trenutno ima oko 9 milijardi ljudi.
 
== Fizička svojstva ==
Redak 85:
{{glavni|Egzosfera}}
 
Iznad ionosfere, sve do udaljenosti od nekih 9 600 km, proteže se egzosfera; unutar nje na visinama iznad 500 km započinje [[magnetosfera]], u kojoj struje naelektrizirane čestice zraka pod djelovanjem [[Zemljino magnetsko polje|Zemljina magnetskoga polja]], a [[ionizacija]] je toliko jaka da čestice čine [[plazma|plazmu]] (smjesa nabijenih [[ion]]a i negativnih [[elektron]]a). Posebno je visoka koncentracija nabijenih čestica u sloju između 3 000 i 15 000 km ([[Van Allenovi pojasi zračenja]]). Granica magnetosfere različito je udaljena od Zemlje, ovisno o položaju prema Suncu: drži se da se ta granica (magnetopauza) nalazi približno 60 000 km prema Suncu, a daleko više na suprotnoj strani, što pak ovisi o aktivnosti Sunca. Izvan toga prostora jakost magnetskog polja jednaka je jakosti magnetskog polja u interplanetarnom prostoru pa se drži da tu prestaje utjecaj Zemlje i počinje međuplanetarni prostor. <ref> '''atmosfera''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=4464] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>
 
=== Biosfera ===
{{glavni|Život}}
 
Koliko je do sada poznato, Zemlja je jedino mjesto na kojem postoji život. Životni oblici čine [[biosfera|biosferu]] planeta. Smatra se da je razvoj biosfere na Zemlji započeo prije otprilike 3,5 milijarda godina. Životne zajednice ([[biom]]i) nastanjuju gotovo cijelu površinu Zemlje, od vrlo rijetko nastanjenih [[arktik|arktičkih]] i [[antarktika|antarktičkih]] područja, do gusto naseljenih područja oko [[ekvator|ekvatora]]. Životni prostor je u [[biologija|biologiji]] prostor na kojem obitavaju živa bića ili u kojem postoje uvjeti za život; biosfera, ekosfera. Najobuhvatniji pojam za cijeli prostor na kojem žive organizmi našega planeta jest biosfera. Ona obuhvaća [[hidrosfera|hidrosferu]], sloj [[Litosfera|litosfere]] (pedosferu) i donji sloj atmosfere. U odnosu na klimatske čimbenike i klimatske elemente ([[klima]]), životni se prostor može podijeliti na [[biom]]e. Ekološki najvažnije životno mjesto jest [[biotop]] (stanište), ograničen prostor obilježen osebujnim životnim uvjetima, jedinstveno usklađenim za život jedne životne zajednice ili [[Biocenoza|biocenoze]]. <ref> '''životni prostor''', [http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=67790] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>
 
=== Hidrosfera ===
{{glavni|Hidrosfera|Ocean}}
[[datoteka:Kru%C5%BEenje_vode-hidrolo%C5%A1ki_ciklus.png|mini|300px|Slika objašnjava osnovne procese kruženja vode u zemljinom [[Hidrološki ciklus|hidrološkom sustavu]].]]
Hidrosfera je sveukupni vodeni pokrivač Zemlje. Obuhvaća vodu u atmosferi i [[litosfera|litosferi]], u oceanima, [[more|morima]], [[jezero|jezerima]], [[Rijeka (vodotok)|rijekama]] i [[močvara]]ma, te vječni [[snijeg]] i [[led]]. Voda kruži u hidrosferi različitim putevima u okviru [[Hidrološki ciklus|hidrološkog ciklusa]]. Procjenjuje se da je ukupna količina vode na Zemlji 1 386 milijuna [[Kubični metar|km³]]. Od toga je u oceanima i morima 96,54%, slane je podzemne vode 0,93%, slatke je podzemne vode 0,76%, polarnoga i ostaloga leda i snijega ima 1,76%, a vode u atmosferi, rijekama, jezerima i močvarama te vlage u tlu i biološke vode ima 0,01%. Samo u rijekama ima 0,000 2% ukupnih količina vode na Zemlji. Prosječno godišnje [[isparavanje]] iznosi oko 511 000 km³, a u atmosferi se nalazi prosječno oko 12 900 km³ vode u obliku vodene pare, što je oko 40 puta manje. Prema tome, vodene mase u atmosferi mijenjaju se približno svaki deveti dan. Voda u hidrosferi u neprekidnom je kretanju i kruženju. Samo oko 2.5% vode na planetu je [[slatka voda]], i to uglavnom u obliku leda (68% pitke vode) [[Antarktik]]e, [[Grenland]]a i [[Arktik]]a. Od država najveće zalihe slatke vode imaju [[Brazil]] (6 950 km³), [[Rusija]] (4 498 km³), [[Kanada]] (2 901 km³), [[Kina]] (2 800 km³), [[Indonezija]] (2 530 km³), [[SAD]] (2 478 km³), [[Bangladeš]] (2 357 km³), [[Indija]] (2 085 km³) i druge. <ref> '''hidrosfera''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=25432] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>
[[datoteka:Plates tect2 hr.svg|mini|desno|300px|Najvažnije Zemljine [[Tektonika ploča|litosferne ploče]].]]
 
Redak 214:
[[datoteka:Four season croatian infotext.svg|mini|desno|300px|Prikaz položaja Zemlje i [[Sunce|Sunca]] za 4 [[godišnja doba]].]]
[[datoteka:Praezession.svg|mini|desno|300px|[[Nebeska sfera|Nebeski svod]] se kreće po [[krivulja|krivulji]], koja je [[rezultanta]] uzajamnog djelovanja [[Zemljina rotacija|rotacije]] (zeleno), Zemljine precesije (plavo) i [[nutacija|nutacije]] (crveno).]]
Zemlja u jednoj godini prijeđe 940 milijuna [[kilometar]]a.<ref>[http://www.universetoday.com/61202/earths-orbit-around-the-sun/ Earth’s Orbit Around The Sun] {{eng oznaka}}, objavljeno 30. ožujka 2010., pristupljeno 16. lipnja 2014.</ref> [[Zemljina rotacija|Vrti se oko svoje osi]] prosječnom brzinom od 29,78 [[km/s]].<ref>[http://nssdc.gsfc.nasa.gov/planetary/factsheet/earthfact.html] [[NASA]]<span> Earth Fact Sheet</span>] {{eng oznaka}}, objavljeno 1. srpnja 2013., pristupljeno 16. lipnja 2014.</ref> Od siječnja do lipnja Zemlja prijeđe 470 000 000 kilometara. U jednom mjesecu prijeđe 78 000 000 kilometara. Zemlja kruži oko [[sunce|Sunca]], a Sunce kruži oko središta [[Mliječni put|Mliječnog puta]]. [[Sunčev sustav]] napravi puni krug oko svog središta u 225 milijuna godina. U tih četvrt milijardi godina prijeđe udaljenost od 211 948 511 000 000 000 km (dvjesto jedanaest kvantilijuna).
 
Zemlja obiđe Sunce za vrijeme [[zvjezdana godina|sideričke (zvjezdane) godine]], koja je jednaka 365,256 36 d = 365 d 6 h 9 min 9,5 s, pri čem je dan jednak 86 400 s. Sunčeva ili [[tropska godina]], koja je jednaka periodu izmjene [[godišnja doba|godišnjih doba]] ili vremenu između dvaju uzastopnih prividnih prolazaka Sunca kroz [[proljetna točka|proljetnu točku]], traje 365,24220 d = 365 d 5 h 48 min 46 s (20 min 25 s kraća je od sideričke). Razlika je uzrokovana [[Zemljina precesija|Zemljinom precesijom]], vrtnje koja se odvija obratno od rotacije Zemlje s periodom od 25 800 god. ([[Platonova godina]]). Godišnji iznos precesije [[ravnodnevica|ravnodnevice]] (ekvinokcija) jest 50,29". Zbog periodične promjene položaja [[Mjesečevi čvorovi|čvorova Mjesečeve putanje]] oko Zemlje pojavljuje se [[nutacija]], kao nabori na precesijskom stošcu, s periodom od 18,66 godina ([[Sarosov period]]).
Redak 228:
{{glavni|Magnetosfera}}
 
Magnetosfera je područje oko [[planet]]a i njihovih [[satelit]]a u kojem je [[magnetsko polje]] vretenasto oblikovano međudjelovanjem sa [[Sunčev vjetar|Sunčevim vjetrom]]. Magnetosferu ispunjavaju električki nabijene čestice iz Sunčeva vjetra, [[kozmičke zrake|kozmičkih zraka]], iz atmosfere planeta ili njegovih satelita koje međudjeluju s magnetskim poljem tijela. Zemljinu magnetosferu u smjeru Sunca ograničuje čeoni udarni val na udaljenosti 8 do 12 Zemljinih polumjera. Magnetosfera počinje 1000 km iznad Zemljina tla. Strana magnetosfere nasuprotna Suncu produžuje se u obliku repa daleko u međuplanetarni prostor. U magnetosferi se nalaze [[Van Allenovi pojasi zračenja]], koji imaju pojačano [[elektromagnetsko zračenje]]. <ref> '''magnetosfera''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=38044] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>
 
== Zemljopis ==
Redak 244:
Klima ovisi o klimatskim elementima i klimatskim faktorima (čimbenicima). Klimatski elementi dijele se na kozmičke (izravno zračenje, nebesko ili difuzno zračenje, dugovalno zračenje Zemlje) i meteorološke (temperatura Zemlje i zraka, tlak zraka, smjer i brzina vjetra, vlaga zraka i isparavanje, naoblaka i trajanje sijanja Sunca, oborine, snježni pokrivač). Klimatski faktori dijele se na astronomske (rotacija i revolucija Zemlje), geografske (zemljopisne) ili terestričke (geografska širina, raspored kopna i mora, atmosfera i njezin sastav, nadmorska visina, morske struje, reljef, vrsta podloge: voda, snijeg, led, kamen, vrsta tla i biljni pokrov, čovjekova djelatnost: pustošenje, pošumljivanje, melioracija itd.). Kako klimatski faktori neprekidno djeluju na klimatske elemente, nazivaju se klimatskim modifikatorima.
 
Na Zemlji su u geološkoj prošlosti postojale različite klimatske prilike (ledena i međuledena doba) s promjenama klime u razmjerno kraćim vremenskim razmacima (porast prosječne temperature u Arktiku od kraja 19. stoljeća do danas). Autori su najpoznatijih klimatskih klasifikacija W. Köppen, koji klimatske tipove određuje u odnosu prema temperaturi, oborini i vegetaciji, i C. W. Thornthwait, koji ih određuje na temelju odnosa oborina i isparavanja. Klimadijagram je grafički prikaz vrijednosti klimatskih elemenata.<ref> '''klima''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=31884] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>
 
=== Globalno zagrijavanje ===
{{glavni|Globalno zatopljenje}}
 
Globalno zagrijavanje je postupno zagrijavanje Zemljine površine i najdonjih slojeva atmosfere uzrokovano [[Efekt staklenika|učinkom staklenika]], što dovodi i do [[Klimatske promjene|globalnih promjena klime]]. Klima se mijenjala i u Zemljinoj prošlosti, no smatra se da sadašnje globalno zagrijavanje nastaje zbog povećanih emisija [[staklenički plinovi|stakleničkih plinova]]. Na osnovi mišljenja velikog broja znanstvenika – sadržanih u izvještaju [[Međuvladin panel o klimatskim promjenama|Međuvladinoga panela o promjenama klime]] objavljenog u 2000. i 2001. temeljenoga na klimatskim modelima kao i na podrobnoj analizi temperaturnih prilika te promjena ledenog omotača na Zemlji, koja pokazuje neupitno zatopljenje posljednjih stotinu godina – smatra se da bi do 2100. temperatura zraka bila viša čak za 1,5 do 5,8 °C, ovisno o stupnju povećanja stakleničkih plinova. To bi dovelo do velikih i za neke dijelove čovječanstva katastrofalnih posljedica: zbog [[Topljenje ledenjaka od 1850.|topljenja ledenjaka]] i snježnoga pokrivača došlo bi do podizanja razine mora, koje bi preplavilo mnoga obalna naselja, posebno otočkih država, povećanog broja vremenskih nepogoda u mnogim dijelovima svijeta (ciklona, uragana, poplava), premještanja tropskih uvjeta prema sjeveru i do pojave sušnih razdoblja na području Sredozemlja, a sjevernije od njega do znatnog povećanja količine oborina. Valja upozoriti i na negativne učinke visokih temperatura na zdravlje ljudi, kao što su širenje nekih infektivnih bolesti koje se pojavljuju samo u toplim područjima (malarija, žuta groznica, encefalitis), premještanje mnogih biljnih i životinjskih vrsta prema sjeveru pa i nestanak cijelih takvih životnih zajednica. Jedinstveno je mišljenje da se takav očekivani razvoj može usporiti i promijeniti samo drastičnim smanjenjem emisije stakleničkih plinova, prije svega ugljikova dioksida i dušikovih spojeva. <ref> '''globalno zagrijavanje''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=22331] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>
 
== Izvori ==