'''Rotterdam''' je grad u [[Nizozemska|Nizozemskoj]]. Službeno postoji od [[1328.]] godine kada ga je Grofgrof Willem III proglasio gradom koji se širio okolo brane (dam) na rijeci Rotte (tako je i dobio ime, Rotte-dam). On je, po populaciji, drugi najveći grad Nizozemske odmah nakon glavnoga grada, Amsterdama[[Amsterdam]]a, i najveći grad pokrajine Zuid-Holland (Južna Nizozemska). Grad bez okolice broji oko 600.000 ljudi (podaci iz 2000. godine) sas trendom opadanja populacije.
== Luka Rotterdam ==
Rotterdam je najveća luka u Europi i sedma u svijetu koja godišnje ostvari oko 300 milijuna tona prometa. Najveća svjetska poslovna luka je postala 1962. dok je kasnije taj naslov preuzeo [[Singapur]] i zatim [[Shangai]] po podacima iz 2004. godine. Nalazi se na obali rijeke Nieuwe Mass, jednom od tokova delte stvorene od Rhine i Meuse rijeke zahvaljujući kojima je luka Rotterdam uzvodno odlično povezana sas pograničnom zonom Basela, Švicarske i Francuske.
Glave aktivnosti luke čine petrokemijska industrija i preuzimanje/transport robe generalno. Važno je tranzitno središte tereta i robe između europskog kontinenta i prekomorskih luka. Iz Rotterdama se prijevoz robe vrši putem broda, riječkih tegljača, željeznicom ili cestom. Rotterdam se putem Betuwe, brze željeznice za prijevoz robe, spaja sas Njemačkom.
Prokopom umjetnog kanala i otvorenja riječkog prometa [http://en.wikipedia.org/wiki/Nieuwe_Waterweg [Nieuwe Waterweg]] (Novi Riječniriječni Putput) 1872. godine, luka Rotterdam je omogućila povezivanje morskih ruta sas deltom Meuse-Rhine. Kanal je dug appoko 6.,5 km od brana na delti do [http://en.wikipedia.org/wiki/Maeslantkering Maeslantkering-a] (“Maeslant barijera“). Veliki broj mapazemljovida prikazuje Scheur kao dio Novoga Riječnoga Puta što bi iznosilo dužinu od appoko 19.,5 km.
Početkom 20. st., gravitacijski centar luke se pomjerio zapadnije prema Sjevernom Moru (North Sea). Pokrivajući 105 km<sup>2</sup>, luka Rotterdam se danas proteže više od 40 km. U centru se nalazi povijesna lučka jezgra koja uključuje Delfshaven; Maashaven/Rijnhaven/Feijenoord kompleks; luke okolo Nieuw-Mathenesse-a; Waalhaven; Vondelingenplaat; Eemhaven; Botlek; Europoort-aEuropoorta koje se smjestilo uzduž Calandkanaal-aCalandkanaala, Novoga Riječnoga Puta i Scheur-aScheura (nastavci rijeke Nieuwe Maas) te iskrčeno područje Maasvlakt-e koji izlazi prema Sjevernom Moru. Izgradnja nastavka projekta Maasvlakta je dobilo zeleno svjetlo od strane politikepolitičara 2004. godine, ali je idejaprovođenje stopiranazamisli od stranezaustavio Raad van State-a (Grofovsko Državno vijeće / the Dutch Council of State engl. koje savjetuje sabor i parlament pri donošenju i upravljanjaupravljanju zakona) 2005. godine iz razloga štojer pitanje okoliša nije dovoljno dobro uzeto u obzir. Pa ipak, 10. oktobralistopada 2006. je pribavljeno odobrenje da se započne izgradnja 2008. sas ciljem isplovljavanja prvoga broda 2013. godine.