Wikipedija:Kafić/Jezična pitanja: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
→Kratice za riječi doktor i magistar: novi odlomak |
→O naglascima: novi odlomak |
||
Redak 836:
Ukratko, kratica dr. piše se najmanje od 1892. godine, posebno je potvrđena u pravopisima do 1918. godine. ''Pravopis hrvatskosrpskoga jezika: s pravopisnim rječnikom / izradila Pravopisna komisija'', 1960. donosi pisanje dr i mr (bez točke na kraju kratice). Postoji pravopis u kom se jasno navodi da sve kratice i sažetice i ovako nisu namijenjene izgovaranju, već da se izgovara puna riječ. Struke (kao npr. ''pravna'') koje su prihvatile pravopisno rješenje. Hvala na razumijevanju. Lijepi pozdrav, -- [[suradnik: Nesmir Kudilovic|Nesmir Kudilovič]] <small>([[razgovor sa suradnikom: Nesmir Kudilovic|razgovor]])</small> 22,09; 15. ožujka 2018. (SEV)
== O naglascima ==
{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}Jedan zanimljiv članak.<br>
{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}"''Uporaba je sklonija uzlaznome tonu na tome dijelu korpusa, dugome u kontinentalnome tipu, a kratkome u mediteranskome tipu naglašivanja.''"<br>
{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}"''Pod tzv. mediteranskim (ili uzmorskim) tipom naglašivanja razumijemo ono koje nosi u sebi odveć značajke mlađega ikavskoga dijalekta, a pod tzv. kontinentalnim pak ono u kojemu se više ističu značajke novoštokavskoga (i)jekavskoga dijalekta. Na tragu smo shvaćanja da autonomnost standarda nije apsolutna. Razlike su primjerice odmah vidljive ako promotrimo primjere poput štààpovi - štápovi i sl. Naglasne značajke ujedinjuju ponegdje novoštokavce ikavce i neštokavce na jednoj strani, a na drugoj su strani ostali novoštokavci, zajedno sa staroštokavcima na koje novoštokavski govori imaju velik utjecaj (primjerice u tzv. školovanih govornika novoštokavaca ikavaca i neštokavaca češći su likovi stùpovi, štàpovi, kljùčevi; za razliku od ostalih novoštokavaca u kojih je stúpovi, štápovi, kljúčevi). Danas se sve manje govori o kontinentalnome i mediteranskome naglašivanju, a sve više o urbanolektima (u kojima bi češće bilo stȕpovi, štȁpovi, kljȕčevi) naspram klasičnoj, zapisanoj normi (kojobjedinjuje i kontinentalno i mediteransko naglašivanje u kojemu su i štàpovi i štápovi, usp. NHKJ). '''Kontinentalnome''' tipu dana je prednost primjerice u Hrvatskome enciklopedijskome rječniku, a '''mediteranskome''' u monografiji Naglasak u hrvatskome književnom jeziku. <u>U literaturi se obično o govori o pet varijanata standardnoga jezika: slavonska, dalmatinska, zagrebačka, kvarnerska (s Istrom) i sjeverozapadna (kajkavska).</u> Govornici određenih varijanata (napose kvarnerske i sjeverozapadne) napuštaju osobine koje odgovaraju normi (osobito je to bilo vidljivo u morfološkome naglasku), a neke osobine koje ne odgovaraju sadašnjoj normi i dalje posjeduju (primjerice ne razlikuju dva naglaska u kratkim slogovima, nedostaje im opreke po kvantiteti izvan naglašenoga sloga te nerijetko ostvaruju silazne naglaske na neprvom slogu)''".<br>
{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}Rodu o jeziku... [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 00:23, 11. travnja 2018. (CEST)
| |||