Otvorene inovacije: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
mNema sažetka uređivanja
Redak 1:
== Uvod ==
Otvorene inovacije je izraz korišten za promicanje stavova o informacija suprotnih od tradicionalnog mentaliteta isprepletenog tajnovitošću podataka u istraživanju. Prednosti povećanja otvorenog pristupa su zabilježene i razmotrene u šezdesetim godinama 20. stoljeća, posebno u slučajevima istraživanja i razvoja. <ref>{{Citiranje časopisa|author=PAUL TROTT, DAP HARTMANN|last=|first=|authorlink=|coauthors=|title=WHY 'OPEN INNOVATION' IS OLD WINE IN NEW BOTTLES|url=http://www.worldscientific.com/doi/abs/10.1142/S1363919609002509|date=2011-11-20|year=|month=|journal=International Journal of Innovation Management|volume=13|issue=04|pages=715–736|id=10.1142/s1363919609002509|accessdate=15. travnja 2018.}}</ref> Henry Chesbrough, profesor i upravitljupravitelj Centra za otvorene inovacije na Sveučilištu u Kaliforniji, je prvi koristio izraz „otvorene inovacije“ u svojoj knjizi "Otvorene inovacije: Novi imperativ za stvaranje i iskorištavanje tehnologije“. Izraz se prvotno koristio kao „paradigma koja pretpostavlja da tvrtke mogu i trebaju koristiti vanjske uz unutarnje ideje te vanjske i unutarnje puteve do tržišta ukoliko žele unaprijeditunaprijediti vlastitu tehnologiju“. <ref name=":0">{{Citiranje knjige|title=Open innovation : the new imperative for creating and profiting from technology|author=|first=Chesbrough, Henry|last=William.|authorlink=|coauthors=|origdate=|date=2003|chapter=|chapterurl=|editor=|url=https://www.worldcat.org/oclc/50721042|format=|edition=|language=|pages=|publisher=Harvard Business School Press|location=Boston, Mass.|others=|quote=|accessdate=15. travnja 2018.|isbn=9781578518371|id=}}</ref>
 
Nedavno su otvorene inovacije definirane kao „podijeljeni inovacijski proces temeljen na namjernom upravljanju znanjem koje proizlazi kroz organizaciju, koristeći materijalne i nematerijalne mehanizme u skladu s poslovnim modelom tvrtke“. <ref>{{Citiranje časopisa|author=Pierre R. Berthon, Leyland F. Pitt, Ian McCarthy, Steven M. Kates|title=When customers get clever: Managerial approaches to dealing with creative consumers|url=http://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0007681306000796|journal=Business Horizons|volume=50|issue=1|pages=39–47|id=10.1016/j.bushor.2006.05.005}}</ref> Uz to, priznaje se da otvorene inovacije nisu usredotočene samo na tvrtku već da stvaraju kreativne potrošače i zajednice korisnika inovatora. <ref>{{Citiranje časopisa|last=West|first=Joel|authorlink=|coauthors=Karim R. Lakhani|title=Getting Clear About Communities in Open Innovation|url=https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/13662710802033734|date=01 Rujna 2009|year=2009|month=Rujan|journal=Online Communities and Open Innovation|volume=15|issue=2|pages=223-231|id=https://doi.org/10.1080/13662710802033734|accessdate=15. travnja 2018.}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=Bogers|first=Marcel|authorlink=|coauthors=Ann-Kristin Zobel, Allan Afuah, Esteve Almirall, Sabine Brunswicker, Linus Dahlander, Lars Frederiksen, Annabelle Gawer, Marc Gruber, Stefan Haefliger, John Hagedoorn, Dennis Hilgers, Keld Laursen, Mats G. Magnusson, Ann Majchrzak, Ian P. McCarthy, Kathrin M. Moeslein, Satish Nambisan, Frank T. Piller, Agnieszka Radziwon, Cristina Rossi-Lamastra, Jonathan Sims & Anne L. J. Ter Wal|title=The open innovation research landscape: established perspectives and emerging themes across different levels of analysis, Industry and Innovation|url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/13662716.2016.1240068|date=7 Studenog 2016|year=2016|month=Studeni|journal=Industry and Innovation's New Focus Themes|volume=24|issue=1|pages=8-40|id=https://doi.org/10.1080/13662716.2016.1240068|accessdate=15. travnja 2018.}}</ref>
 
Središnja ideja kod otvorenih inovacija odnosi se na tvrtke koje si u svijetu široko rasprostranjenog znanja si više ne mogu priuštitpriuštiti oslanjanje na vlastita istraživanja već bi trebale kupiti i/Ili licencirati procese ili izume (tj. patente) drugih tvrtki. Uz to, izumi koje tvrtka aktivno ne koristi trebali bi biti izneseni van tvrtke (kroz licenciranje, zajedničke pothvate ili spin-off tvrtke). <ref>{{Citiranje časopisa|author=Joel West, Scott Gallagher|last=|first=|authorlink=|coauthors=|title=Challenges of open innovation: the paradox of firm investment in open-source software|url=http://doi.wiley.com/10.1111/j.1467-9310.2006.00436.x|date=2006-06-01|year=|month=|journal=R and D Management|volume=36|issue=3|pages=319–331|id=10.1111/j.1467-9310.2006.00436.x|accessdate=15. travnja 2018.}}</ref> Paradigma o otvorenim inovacijama nadilazi vanjske izvore inovacija (potrošači, suparničke tvrtke, akademske institucije) te može biti promjena u korištenju, upravljanju i upotrebi intelektualnog vlasništva. <ref name=":1">{{Citiranje časopisa|last=Schutte|first=Corne|authorlink=|coauthors=Stephan Marais|title=The Development of Open Innovation Models to Assist the Innovation Process|url=http://www.academia.edu/219234/The_Development_Of_Open_Innovation_Models_To_Assist_The_Innovation_Process|date=|year=2010|month=|journal=University of Stellenbosch, South Africa.|volume=|issue=|pages=|id=|accessdate=15. travnja 2018.}}</ref>
 
== Prednosti ==
Redak 19:
Uvođenje modela otvorenih inovacija povezano je s brojnim rizicima i izazovima, uključujući:
 
* Mogućnost razotkrivanja informacija koje nisu za dijeljenje,
* Potencijalni gubitak konkuretnosti tvrtke otkrivanjem intelektualnog vlasništva,
* Povećanje kompleksnosti kontroliranja inovacija i utjecaja suradnika na projekt,
* Osmišljavanje sredstava za ispravno prepoznavanje i uključivanje vanjskih inovacija,
* Promjene u inovacijskim strategijama kako bi se iste protegnule izvan granica tvrtke i maksimalno iskoristile vanjske inovacije. <ref name=":2" /><ref name=":1" />
 
== Modeli otvorenih inovacija ==
Redak 31:
 
=== Otvorene inovacije kao platformiranje proizvoda ===
Navedeni model uključuje razvoj i predstavljanje djelomično završenog proizvoda u svrhu pružanja okosnice ili alata suradnicima kojima mogu pristupiti, prilagoditi i iskoristiti proizvod. Cilj za sudionike je povećanje platformne funkcionalnosti proizvoda uz povećanje sveukupne vrijednosti proizvoda. Primjeri platformnih proizvoda su alati za razvoj softvera i sučelje za programiranje aplikacija. Ovakav pristup se često pojavljuje na tržištima sa snažnim mežnimmrežnim utjecajem (npr. mobiteli ili online aplikacije) čime dolazi do povećanja broja programera koji bi koristili alate platforme. <ref name=":2" />
 
=== Otvorene inovacije kao natjecanje ideja ===
Redak 98:
'''Kataloške ili nematerijalne dolazne inovacije'''
 
Tvrtka koristekoristi besplatno dostupno znanojeznanje kao izvor za unutarnje inovacije.
 
'''Stečene ili materijalne dolazne inovacije'''
Redak 105:
 
== Otvorene inovacije naspram otvorenih izvora ==
Otvoreni izvori i otvorene inovacije se mogu sukobiti s pitanjem patenta, posebice kod tehnologije koja može spasitspasiti život ili smanjiti siromaštvo. <ref>{{Citiranje časopisa|author=Joshua M. Pearce|last=|first=|authorlink=|coauthors=|title=The case for open source appropriate technology|url=https://link.springer.com/article/10.1007/s10668-012-9337-9|date=2012-06-01|year=|month=|journal=Environment, Development and Sustainability|volume=14|issue=3|pages=425–431|id=10.1007/s10668-012-9337-9|accessdate=15. travnja 2018.}}</ref> Međutim, otvoreni izvori i otvorene inovacije nisu međusobno isključeni jer tvrtke mogu donirati svoje patente ili dati neograničenu licencu. <ref>{{Citiranje weba|url=http://www.eclipse.org/org/foundation/membersminutes/20070920MembersMeeting/07.09.12-Eclipse-Open-Innovation.pdf|title=Eclipse Open Innovation Networks|author=|date=12. rujna 2017.|work=Eclipse.org|language=engleski|publisher=|accessdate=15. travnja 2018.}}</ref>
 
Eric Raymond je stvorio pojam katedrala i bazar. Katedrala predstavlja zapošljavanje stručnjaka za dizajn i razvoj softvera, dok bazar predstavlja otvoreni pristup. Raymond navodi kako "kodovi ne mogu nastati iz bazara, ali mogu biti testirani, ispravljeni i poboljšani ukoliko već postoje". <ref>{{Citiranje časopisa|last=Carr|first=Nicholas G.|authorlink=|coauthors=|title=The Ignorance of Crowds|url=https://www.strategy-business.com/article/07204?_ref=https://en.wikipedia.org/|date=29. svibnja 2007.|year=|month=|journal=Strategy+Business|volume=47|issue=|pages=|id=|accessdate=15. travnja 2018.}}</ref>
 
Stručnjak za otvorene izvore François Letellier navodi da je otvoreni izvor prirodan način napretka u industriji te da se radi o primjenjenom i vrlo učinkovitom obliku otvorene inovacije. <ref>{{Citiranje časopisa|author=François Letellier|last=|first=|authorlink=|coauthors=|title=Open Source Software: the Role of Nonprofits in Federating Business and Innovation Ecosystems|url=https://www.researchgate.net/publication/270886220_Open_Source_Software_the_Role_of_Nonprofits_in_Federating_Business_and_Innovation_Ecosystems?channel=doi&linkId=54b788430cf24eb34f6eb120&showFulltext=true|date=2008-03-27|year=|month=|journal=|volume=|issue=|pages=|id=10.13140/2.1.3942.6887|accessdate=15. travnja 2018.}}</ref>