Rock: razlika između inačica

Zvuk kamena je tradicionalno usmjeren na električnoj gitari, koja se pojavila u svom modernom obliku [[1950-ih]] uz popularizaciju rock and rolla. <ref>J. M. Curtis, ''Rock Eras: Interpretations of Music and Society, 1954–1984'' ([[Madison, Wisconsin|Madison, WI]]: Popular Press, 1987.), ISBN 0-87972-369-6, str.&nbsp;68.–73.</ref> [[Zvuk]] električne gitare u rock glazbi obično podržava električna [[bas-gitara]], koja je bila pionir u [[jazz]] glazbi istoga doba, <ref> R. C. Brewer, ''Bass Guitar'', Shepherd, 2003. str. 56.</ref> i [[udaraljke]] u kojima prevladavaju [[bubnjevi]], uz koje se ponekad pojavljuju i [[činele]]. <ref> R. Mattingly, ''Drum Set'' , Shepherd, 2003. str. 361.</ref> Ovaj trio instrumenata često se nadopunjava uključivanjem [[klavir]]a, [[Hammond]]a i [[sintisajzer]]a. <ref>P. Théberge, ''Any Sound you can Imagine: Making Music/Consuming Technology'' ([[Middletown, Connecticut|Middletown, CT]]: Wesleyan University Press, 1997.), ISBN 0-8195-6309-9, pp.&nbsp;69–70.</ref> Skupina glazbenika koja interpretira rock glazbu naziva se rock sastav i sastoji se najčešće od dva do pet članova. Klasično, rock sastav poprima oblik kvarteta čiji su članovi pokrivaju jednu ili više uloga, uključujući i pjevača, gitarista, ritam gitarista, bas-gitarista, bubnjara i često klavijaturista ili drugog instrumentalista. <ref> D. Laing, ''Quartet'', Shepherd, 2003. str. 56.</ref> Rock glazba tradicionalno je izgrađen na temeljima jednostavnih četverodobnih ritmova s udarcem bubnja na drugoj i četvrtoj [[doba|dobi]] - ''Backbeat''. <ref name="Ammer2004">C. Ammer, ''The Facts on File Dictionary of Music'' ([[New York|New York, NY]]: Infobase, 4th edn., 2004.), ISBN 0-8160-5266-2, str.&nbsp;251–2.</ref> [[Melodija|Melodije]] su često izvedeni iz starijih glazbenih načina kao ''Dorian mode'' ili ''Mixolydian'', uglavnom [[tonalitet]]ima violinskog ključa. <ref name=Ammer2004></ref> Instrumenti sviraju [[višeglasje|višeglasno]], a [[harmonija (glazba)|harmonije]] su popunjene [[kvarta]]ma, [[kvinta]]ma i disonantnim harmonijskim progresijama. <ref name=Ammer2004></ref> Rock pjesame iz sredine [[1960-ih]] su često korištene u ''Verse-chorus strukturi'', koja potječe iz blues i [[folklor|folk glazbe]], ali došlo je do značajne razlike od ovog modela. <ref>J. Covach, ''From craft to art: formal structure in the music of the Beatles'', in K. Womack and Todd F. Davis, eds, ''Reading the Beatles: Cultural Studies, Literary Criticism, and the Fab Four'' (New York, NY: SUNY Press, 2006.), ISBN 0-7914-6715-5, str. 40.</ref> Kritičari su naglasili eklekticizam i stilsku raznovrsnost stijena. <ref>T. Gracyk, ''Rhythm and Noise: an Aesthetics of Rock'', ([[London]]: I. B. Tauris, 1996.), ISBN 1-86064-090-7, </ref> Zbog svoje složene [[povijest]]i i sklonosti posuđivanja glazbenih elemenata iz drugih glazbenih i kulturnih obrazaca kritičari su tvrdili da je "nemoguće vezati rock glazbu na kruto naznačenu glazbenu definiciju". <ref>P. Wicke, ''Rock Music: Culture, Aesthetics and Sociology'' ([[Cambridge]]: Cambridge University Press, 1990.), ISBN 0-521-39914-9, </ref>

Za razliku od mnogih ranijih stilova popularne glazbe, teme rock pjesama su vrlo širokoga spektra. Tako se u tekstovima rock pjesama nalaze [[društvo]], neuzvraćena [[ljubav]], [[seks]], pobune protiv vlasti, [[sport]], piće, [[droga]], [[novac]], socijalna pitanja i sl. <ref name=Ammer2004/> Neke od ovih tema rokeri su naslijedili iz straijeg popa, jazza i bluesa, a neke teme se prvi put pojavljuju u tekstovima pjesama. <ref>B. A. Farber, ''Rock 'n' roll Wisdom: What Psychologically Astute Lyrics Teach About Life and Love'' ([[Westport (Connecticut)|Westport]], [[Connecticut|CT]]: Greenwood, 2007.), ISBN 0-275-99164-4 </ref> Robert Christgau je rock glazbu nazvao "hladni medij" s jednostavnom dikcijom i ponavljanjem refrena, a tvrdi da se primarna "funkcija" rocka odnosi se na glazbu, ili, općenitije šum. <ref>[http: //books.google.com/books id = pJaU7NnALYYC & pg = PA562 # v = onepage & q & f = false Robert Christgau:Rock & Roll Is Here to stay, An Anthology]</ref> Prevlast bijelih muškaraca i često srednje klase glazbenika u rock glazbi se često navodi i uvijek je "vruće pitanje" u [[medij]]ima. <ref>C. McDonald, ''Rush, Rock Music and the Middle Class: Dreaming in Middletown'' (Bloomington, [[Indiana|IN]]: Indiana University Press, 2009.), ISBN 0-253-35408-0, str.108–9.</ref> Ipak, i u rocku su se kasnije probili i crni glazbenici, osvajajući najčešće mladu bjelačku pubilku.<ref> S. Waksman, ''Instruments of Desire: the Electric Guitar and the Shaping of Musical Experience'' (Cambridge, [[Massachusetts|MA]]: [[Harvardovo sveučilište|Harvard University]] Press, 2001.), ISBN 0-674-00547-3, str. 176.</ref> Najčešće pjevaju o [[mafija|mafiji]], problemima siromaštva i neravnopravnosti. <ref>S. Frith, ''Taking Popular Music Seriously: Selected Essays'' (Aldershot: Ashgate, 2007.), ISBN 0-7546-2679-2,str.43–4.</ref> Budući da se pojam stijena ([[engleski jezik|eng.]] ''Rock'') počeo koristiti u želji da se rock and roll s kraja [[1960-ih]], što je u suprotnosti s pop glazbom, s kojoj rock dijeli mnoge karakteristike, ali od koje je često udaljen od naglaskom na muziciranje, live nastup i usredotočenost na ozbiljne i progresivne teme kao dio ideologije autentičnosti koja se često u kombinaciji sa sviješću o žanra povijesno i razvija, čineći rock autentičnim. <ref name="Warner2003"> T. Warner, ''Pop Music: Technology and Creativity: Trevor Horn and the Digital Revolution'' (Aldershot: Ashgate, 2003.), ISBN 0-7546-3132-X, str. 3–4.</ref> Prema Simonu Frithu "stijena je nešto više od popa, nešto više od rock and rolla, ali je uz pomoć rock glazbenika u kombinaciji s naglaskom na vještinu i tehniku na romantičnom pojmu umjetnosti kao umjetničkog izražavanja, izvornu i iskrenu". <ref name = Warner2003/> U novom tisućljeću pojam '' rock '' je ponekad koristi kao pojam koji pokriva i neke elemente [[zabavna glazba|zabavne glazbe]], reggae, soula, pa čak i [[hip-hop]]a, s kojim je pod utjecajem, ali je često u suprotnosti kroz veći dio svoje povijesti. <ref>R. Beebe, D. Fulbrook and B. Saunders, "Introduction" in R. Beebe, D. Fulbrook, B. Saunders, eds, ''Rock Over the Edge: Transformations in Popular Music Culture'' (Durham, NC: [[Duke University Press]], 2002.), ISBN 0-8223-2900-X, str. 7.</ref>

Temelj rock and rolla je nastao u [[SAD|Sjednjenim Američkim Državama]] tijekom kasnih [[1940-ih|40-ih]] i ranih [[1950-ih|50-ih]] godina [[20. stoljeće|20. stoljeća]], a brzo se proširio svijetom. Njegovi neposredni korijeni leže u miješanju različite afroameričke glazbe s žanrvoima iz tog vremena (blues, gospel, country), koji su bili rašireni po [[Europa|Europi]] i SAD-u. <ref name="Bogdanov2002BrithofR&R">R. Unterberger, ''Birth of Rock & Roll'', 2002., str. 1303-1304 </ref> [[1951.]] godine u [[Cleveland, Ohio|Cleveland]]u disk džokej Alan Freed počeo je svirati [[RnB|RnB glazbu]] multi-rasnoj publici, te je upravo on zaslužan za često korišten izraz "rock and roll" kako bi opisao novopridošlu popularnu glazbu koju je počeo svirati. <ref> T. E. Scheurer, ''American Popular Music: The Age of Rock'', Popular Press, [[Madison, Wisconsin|Madison, WI]], 1989., ISBN 0-87972-468-4, str. 170.</ref>