Jajce: razlika između inačica

Predjeli današnjeg Jajca u srednjem vijeku dio su Kraljevine Hrvatske ([[Plivski Grad]]), na međi starohrvatskih županija Plive, Luke, Lašve i Uskoplja.

Jajce je grad u [[srednja Bosna|srednjoj Bosni]], na utoku [[Pliva|Plive]] u [[Vrbas]]. U srednjovjekovnoj bosanskoj jedinici u hrvatsko-ugarskoj državi je u [[Donji kraji|Donjim krajima]]. 1300-ih je pod hrvatskim banom Pavlom i Mladenom Šubićem. Od banovanja bana Kulina u njegovoj je banovini. Prvi se put Jajce spominje u pisanim dokumentima [[1396.]] Bio je posjed [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]] u čijem se naslovu spominje (conte di Jajce). Grad se razvio kao trgovačko i obrambeno središte. <ref name="HE,Jajce"/> U 13. ili početkom 14. stoljeća oko naselja je podignut obrambeni zid, koji je pojačan u drugoj polovici 14. stoljeća. Tada je u [[tvrđava|tvrđavi]] izgrađen [[dvor]], te podzemna dvorana ("[[Katakombe u Jajcu|Katakombe]]", u naravi crkvica<ref name="katakombe">[http://franjevackisamostan-jajce.ba/?page_id=22 Franjevački samostan Jajce] Bruno Ljubez: ''Katakombe'' (pristupljeno 27. studenoga 2016.)</ref> , što je očigledno bilo po želji Hrvoja Vukčića Hrvatinića. Katakombe su imale stilski različita obilježja, kao da je simboliziralo više vjera. Poznato je da su franjevci u Jajcu držali [[leprozorij]], pa su bolesnici bili smješteni po špiljama uz rijeku Plivu ili u Katakombama.<ref name="katakombe"/>

Kraj pastoraliziraju [[bosanski franjevci|franjevci]] [[Bosanska vikarija|Bosanske vikarije]], kustodije bosanske. 1514. god. Vikarija se podijelila na dva dijela: samostani pod otomanskom vlašću ostali su pod Vikarijom Bosne Srebrene, a oni izvan njihove vlasti pod Vikarijom Bosne-Hrvatske. Uskoro je pripalo je provinciji [[Bosna Srebrena|Bosni Srebrenoj]].