Hrvatske kneževine: razlika između inačica

Najpoznatiji knez '''Panonske''' [[Hrvatska|Hrvatske]] Ljudevit, stvarao je velike neprilike i ratne gubitke [[franačka država|franačkoj državi]] dugi niz godina. Osim Ljudevita (o.[[810]]. - [[823]].) koji je ostao zapamćen kao prvi veliki borac za [[sloboda|slobodu]] i nezavisnost [[hrvati|Hrvata]], spominju se još tri panonsko-hrvatska kneza; [[Vojnomir]] ([[791]]. - o.[[810]].), [[Ratimir]] ([[829]]. - [[838]].) i [[Braslav]] ([[880]]. - [[897]].).

Kao prvi [[knez]] [[dalmatinska Hrvatska|Dalmatinske Hrvatske]] spominje se [[Porga]] koji je vladao u drugoj polovici [[7. stoljeće|7. st..]] U drugoj polovici [[8. stoljeće|8. st.]] odnosno oko god. [[800]]., knez [[Višeslav]] ratuje protiv [[franci|Franaka]]. Iz njegovog doba sačuvana je krstionica iz stolne crkve u [[Nin]]u. Nakon kneza Višeslava[[Višeslav]]a, Dalmatinskom Hrvatskom vlada knez [[Borna]] (o.[[810]].- [[821]].) koji je zajedno s Francima[[Franci]]ma ratovao protiv tada [[bizant|bizantske]] [[Dalmacija|Dalmacije]], te protiv '''kneza Ljudevita'''. U doba [[borna|Bornina]] nasljednika i sinovca, kneza Vladislava[[Vladislav]]a ([[821]]. - [[835]].), započinju stoljetni sukobi između [[hrvati|Hrvata]] i [[mlečani|Mlečana]] za [[Jadransko more]].

Za vrijeme kneza Mislava[[Mislav]]a (o.[[835]]. - [[845]].) i kneza Trpimira[[Trpimir]]a (o.[[845]]. - [[864]].), dalmatinsko-hrvatska kneževina sa svojom vojskom postaje sve jača. Djed kralja [[Tomislav]]a, knez [[Trpimir]] bio je velik vladar i žestok ratnik koji je uspješno ratovao s Mlečanima[[Mlečani]]ma, Bizanticima[[Bizant]]icima i Bugarima[[Bugari]]ma. Kneza Trpimira[[Trpimir]]a naslijedio je knez [[Domagoj]] (o.[[864]]. - [[876]].), koji je uspješno vodio ratove protiv [[arapi|Arapa]], [[mlečani|Mlečana]] i Bizantinaca[[Bizant]]inaca, te na kraju teški sedmogodišnji rat protiv [[franci|Franaka]] u kojem su [[Hrvati]] pobijedili i izborili potpunu nezavisnost.

Nakon što je uz pomoć Bizanta[[Bizant]]a protjerao Domagojeve[[Domagoj]]eve sinove ([[876]]. - [[878]].), knez [[Zdeslav]] ([[878]]. - [[879]].) doživio je sličnu sudbinu, kad ga je hrvatski narod nezadovoljan njegovom politikom uklonio. Na prijestolje je tada došao knez [[Branimir]] ([[879]]. - o.[[892]].), koji je odmah zajedno s ninskim[[nin]]skim biskupom Teodozijem[[Teodozije]]m poslao pismo [[papa|papi]] Ivanu VIII., u kojem su mu obojica, u svoje i u ime hrvatskog naroda, izrazili odanost i povratak apostolskom prijestolju [[sv. Petar|sv. Petra]]. Pismo je veoma razveselilo papu, čije je pismo-odgovor na našu veliku sreću ostalo sačuvano. U pismu iz god. [[879]]. [[papa Ivan VIII]]. piše kako je na blagdan Uzašašća Gospodnjega priznao nezavisnost hrvatske države. Poslije Branimira[[Branimir]]a, na prijestolje dolazi knez [[Muncimir|Muncimir Trpimirović]], otac posljednjeg hrvatskog kneza i prvog hrvatskog kralja Tomislava[[Tomislav]]a.