Drama: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
uklonjen cjelokupni sadržaj stranice Oznake: bjelidba mobilni uređaj m.wiki |
m uklonjena promjena suradnika Mate horvat (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Tulkas Astaldo Oznaka: brzo uklanjanje |
||
Redak 1:
{{Književnost}}
{{dz|[[Drama, Grčka]] i [[Prefektura Drama]]|grad i prefekturu u [[Grčka|Grčkoj]]}}
Prevedeno s [[grčki jezik|grčkog jezika]], '''drama''' znači radnja. Ona obuhvaća sve [[književnost|književne]] vrste namijenjene izvođenju na pozornici, a koje svoj pravi smisao dobivaju u kazališnoj predstavi.
=Dramski tekst=
predložak po kojem je nastala drama, prilagođen je kazališnoj izvedbi. Dijeli se na:
*''popis lica ili osoba'' - stoji na početku dramskog teksta
*''didaskalije'' - kratki opisi i upute redatelju i glumcima
*''dijaloge'' - upravni govor dva lika koji izražava suprotnosti među likovima
*''monologe'' - govor jednog lika kada govori sam sa sobom; služi za prikazivanje razmišljanja i idejnih stavova likova
== Vanjska kompozicija drame ==
sastoji se od:
*''čina (akta)'' - veća dramska cjelina
*''prizora (scene)'' - manji dijelovi predstave koji se izmjenjuju ulaskom ili izlaskom nekog lika na pozornicu; obično ih ima 10-15 u jednom činu, ali to nije strogo pravilo
==Unutarnja kompozicija drame==
sastoji se od:
* ''dramske radnje'' koja se ostvaruje izmjenom dramskih situacija
* ''dramske situacije'' koja predstavlja odnos među likovima na sceni, najčešće je suprostavljen
* ''dramskog sukoba'' koji se rađa iz suprostavljenih odnosa među likovima i razvija se tijekom dramske kompozicije
* ''dramske kompozicije'' koju čine
** uvod ili ekspozicija - dio u kojem se upoznaju likovi i okolnosti radnje
** zaplet ili komplikacija - dio u kojem počinje sukob; naziva se još i točka bez povratka
** vrhunac ili kulminacija - dio ispunjen napetošću koja proizlazi iz dramskog sukoba
** preokret ili peripetija - trenutak kad se u radnji dogodi nešto suprotno od onoga što se očekuje
** rasplet - završni dio drame
==Pravilo o trojnom jedinstvu==
Strogo klasično pravilo prema kojem radnja mora teći unutar triju jedinstava: mjesta, vremena i radnje.
Jedinstvo mjesta znači da se radnja odvija na jednom mjestu, jedinstvo vremena znači da se radnja morala dogoditi u jedinstvenom, neprekinutom vremenskom odsjeku, a jedinstvo radnje znači da nema isprepletanja dviju ili više usporednih radnji.
=== Drama jednočinka ===
Jednočinkom se naziva drama koja se sastoji od jednoga čina, odriče se razgranate intrige, a može biti svedena na jedan lik; [[monodrama]].
== Razvoj drame ==
Grčka [[komedija]] i [[tragedija]] imale su važan utjecaj na razvoj drame u svim europskim književnostima. U srednjem vijeku razvija se poseban tip drame koji nastaje na osnovi crkvenih vjerskih obreda, nazivaju se misteriji, mirakuli i moraliteti, a u našoj književnosti su to prikazanja. U takvim djelima obrađuju se događaji iz [[Isus|Kristovog]] života ili života pojedinih svetaca i mučenika.
Renesansna komedija slijedi antičku tradiciju. Na nju se naslanja i naš najveći [[komediograf]] [[Marin Držić]]. Vrhunac dramske umjetnosti u [[Renesansa|renesansi]] vezan je uz stvaralaštvo [[William Shakespeare|Williama Shakespearea]].
U razdoblju [[Klasicizam|klasicizma]] dolazi do ponovnog oživljavanja antičke drame.
Razdoblje romantizma ošto se suprostavlja normama klasicističke drame. Prikazuje se najčešće motiv odmetništva i sukob pojedinca s društvom.
U 20. stoljeću javlja se teatar apsurda. U takvim dramama, koje se odupiru tradiciji europske drame, razvija se težnja da se iskaže izgubljenost, osamljenost, tjeskoba i strah modernog čovjeka (E. Ionesco, S. Beckett).
Tespis je u 6. st. pr. Kr. uveo 1. glumca, Eshil uvodi 2. glumca, Sofoklo uvodi 3. glumca.
== Poveznice ==
* [[Scenska umjetnost]]
* [[Kazalište po državama]]
* [[Dodatak:Popis kazališnih glumaca|Popis glumaca]]
* [[Popis kazališnih redatelja|Popis redatelja]]
* [[Povijest kazališta]]
* [[Drama u odgoju]]
[[Kategorija:Drama| ]]
[[Kategorija:Književnost]]
| |||