Inačica od 21. travnja 2018. u 18:54 uredi Koreanovsky (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Ophoditelji, Administratori 27.395 edits m sitn. ← Starija izmjena		Inačica od 3. svibnja 2018. u 20:24 uredi ukloni ovu izmjenu MaGaBot (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Botovi 57.780 edits m pravopis Novija izmjena →
Redak 667: [[Datoteka:STUDENICA_MONASTERY.jpg\|mini\|desno\|[[Studenica]]]] Na području Srbije postoje ostatci prapovijesnih kultura. Najpoznatija [[Neolit\|neolitska]] kultura na tlu Srbije je kultura [[Lepenski vir\|Lepenskog vira]]. U Srbiji su se nalazili raskošni carski gradovi i palače u doba kasnog [[Rimsko ~~carstvo~~Carstvo\|Rimskog ~~carstva~~Carstva]] i ranog [[Bizant]]a, čiji se ostatci mogu vidjeti u [[Sirmium\|Sirmiumu]], [[Gamzigrad]]u i [[Caričin grad\|Caričinom gradu]] ''(Justiniana Prima)''. Srpski [[Srednji vijek\|srednjovjekovni]] spomenici koji su se očuvali do danas uglavnom su crkve i [[Manastir\|manastiri]]. Većina ovih spomenika ima freskama ukrašene zidove. Najznačajniji spomenik srpske srednjovjekovne umjetnosti je [[manastir Studenica]] (oko [[1190]].) Ovaj manastir je bio model za kasnije manastire [[Manastir Mileševa\|Mileševa]], [[Manastir Sopoćani\|Sopoćani]] i [[Manastir Visoki Dečani\|Visoki Dečani]]. Vjerojatno najpoznatija srpska srednjovjekovna freska je prikaz „Mironosnice na grobu“ (ili Bijeli anđeo) iz manastira Mileševa. [[Ikonoslikarstvo]] je također dio srpskog srednjovjekovnog kulturnog naslijeđa.

Srbija: razlika između inačica