Razlika između inačica stranice »Valjevo«

Nema promjene veličine ,  prije 2 godine
m
pravopis
m (rev. na 4. studenoga 2017.)
m (pravopis)
== Povijest ==
 
U povijesno doba, od kraja prvog stoljeća prije [[Krist]]a, valjevska kotlina se, zajedno s drugim teritorijima današnje Srbije, našla u sastavu [[Rimsko carstvoCarstvo|Rimskoga carstva]], da bi, poslije njegove podjele krajem četvrtog stoljeća, ušla u okvire Istočnog Rimskog Carstva. Tijekom seobe naroda na ovaj bizantski teritorij trajno se naseljavaju [[Slaveni]] i osnivaju više manjih državica, sklavinija, koje su bile sad autonomne, sad u sastavu različitih većih država koje na [[Balkan]]u nastaju i nestaju: [[Bugarska]], [[Samuil]]ovo carstvo makedonskih Slavena, [[Ugarska]], da bi u 11. stoljeću opet potpale pod utjecaj [[Bizant]]a. U to vrijeme teritorij Srbije je bio poprište čestih sukoba Bizantije i Ugarske. Lokalni velikaši su podržavajući naizmjence jednu i drugu stranu tražili pogodan trenutak za osamostaljenje. Taj trenutak je uočio i iskoristio [[Stefan Nemanja]] krajem [[12. stoljeće|12. stoljeća]], postavljajući temelje autonomne države, koja će pod njegovim nasljednicima postati prvo kraljevstvo, a potom i carstvo. Od samih početaka u okvire te države je ulazila i šira okolica današnjega grada Valjeva. Iz tih vremena na teritoriju samoga grada do današnjih su dana preostali tragovi jednog samostana koji je datiran na kraj 13. i početak 14. stoljeća.
 
Tijekom svih ovih vremena u valjevskoj su kotlini postojala naselja, ali s obzirom da su obavljana samo sondažna arheološka istraživanja, i to na vrlo malim površinama, teško je nešto konkretnije reći o njihovom karakteru i prostoru koji su zauzimala u odnosu na današnju gradsku jezgru kao i o kontinuitetu postojanja i o eventualnim starim imenima. Najstariji do sada poznati spomen Valjeva pod tim imenom je, na osnovu jednog dokumenta iz Dubrovačkog arhiva, datiran u 1393. godinu. O podrijetlu tog imena povijesna znanost još nije rekla svoju konačnu riječ. Postoji više narodnih legendi koje, svaka na svoj način, pokušavaju odgovoriti na to pitanje. Po jednoj Valjevo je dobilo ime po “valjaricama” kojih je bilo duž obala Kolubare. Druga opet ime Valjevo vezuje za dobru, “valjanu”, zemlju u valjevskoj kotlini. Po trećoj legendi Valjevo je svoje ime dobilo po grupi umornih izbjeglica, koji su se, bježeći pred [[Osmanlije|Turcima]] skotrljali, “svaljali”, s okolnih planina u kotlinu. Pored narodne tradicije i [[filologija]] je pokušala dokučiti tajnu porijekla ovoga imena, ali i tu ima više hipoteza. Po jednoj, riječ Valjevo je nastala od stare latinske riječi “''vallis''”; dolina. Po drugoj od riječi [[val]], zbog rijeke koja je pri bujicama plavila kotlinu. Neki su uz to skloni u imenu Valjeva prepoznati i iskvareni oblik imena rane [[Srednji vijek|srednjovjekovne]] tvrđave, čije su postojanje, negdje na [[Balkan]]u, pod imenom “Balba”, zabilježili [[bizant]]ski povijesni izvori.