Vodoopskrba: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Otvorio Vodoopskrba
 
m pravopis
Redak 16:
 
== Povijest ==
Početak gradnje vodovoda povezan je s razvojem prvih stambenih naselja. Poznati su podatci o izgradnji vodovoda oko 3000. pr. Kr. U [[Drevni Egipat|starom su Egiptu]] bili kopani [[Bunar|zdenci]] [[promjer]]a 3 do 4 metra i dubine veće od 200 [[metar]]a. Dizanje vode s velike dubine bilo je poznato u starom Egiptu, [[Babilon]]u i [[Tehnologija drevne Kine|Kini]]; za to su se upotrebljavali uređaji s vjedrima i [[vitlo|vitlima]], a za razvođenje su služile [[keramika|keramičke]], [[Drvo (materijal)|drvene]] ili [[Olovo (element)|olovne]] [[cijev]]i. Gradili su se vodovodi kojima se izvor nalazio daleko od naselja. U [[Jeruzalem]]u su sačuvani ostatci vodovoda izgrađenog oko 1000. pr. Kr. Velika naselja nicala su redovito na teritoriju s izobiljem vode (područje [[Eufrat]]a i [[Tigris]]a, dolina [[Nil]]a), ali je opskrba vodom rješavana i vodovodima koji su dovodili vodu iz velikih daljina. Najpoznatiji [[Stari vijek|starovjekovni]] sustavi vodovoda su [[iran]]ski [[kanat]]i i [[Rimsko carstvoCarstvo|rimski]] [[akvadukt]]i.
 
Izgradnja vodovoda osobito se razvila u [[Antika|grčkoj i rimskoj civilizaciji]]. U to su se doba gradili [[tunel]]i i [[most]]ovi za provođenje vode ([[akvedukt]]); poznati su, na primjer, vodovodni tunel duljine 1 kilometar, izgrađen za vodovod na grčkom otoku [[Sam]]u (550. pr. Kr.), te rimski akvedukt preko rijeke Gard u Francuskoj ([[Pont du Gard]]), visok 48,77 metara. U Hrvatskoj je potkraj 3. i poč. 4. stoljeća izgrađen rimski vodovod duljine 9 kilometara za opskrbu [[Dioklecijanova palača|Dioklecijanove palače]] u današnjem [[Split]]u; akvedukti i tuneli toga vodovoda i danas se upotrebljavaju. Iz toga su doba u nas još pronađeni na primjer komadići olovnih cijevi koje su služile za dovod vode u [[Sisak]] ispod korita rijeke [[Kupa|Kupe]], ostatci vodovoda u [[Novalja|Novalji]] na otoku [[Pag]]u i u [[Varaždinske Toplice|Varaždinskim Toplicama]].