Radar: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nadopunio Radar |
nadopunio Radar |
||
Redak 8:
[[datoteka:Starfire Optical Range - sodium laser.jpg|mini|desno|300px|FASOR (eng.''Frequency Addition Source of Optical Radiation'') [[lidar]] koji koristi [[natrij]]eve [[Fraunhoferove linije|D2 linije]] za pobudu i otkrivanje [[natrij]]a u gornjoj [[Zemljina atmosfera|Zemljinoj atmosferi]].]]
[[datoteka:Dopplereffectsourcemovingrightatmach0.7.gif|mini|desno|300px|[[Dopplerov učinak]] je promjena [[frekvencija|frekvencije]] [[val]]ova pri relativnom [[gibanje|gibanju]] njihova izvora ili promatrača.]]
'''Radar''' ([[pokrata]] ili [[akronim]] od [[Engleski jezik|eng]]. '''''Ra'''dio '''D'''etection '''a'''nd '''R'''anging'': otkrivanje i određivanje udaljenosti [[Radio valovi|radio valovima]]) je [[elektronički uređaj]] za određivanje [[udaljenost]]i, [[azimut]]a, [[elevacija|elevacije]] ([[kutna visina]]) i [[brzina|brzine]] nekog predmeta na temelju odbijanja ([[refleksija|refleksije]]) iz uređaja emitiranih [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskih valova]] od taj predmet. Prvi uređaj izradio je oko 1900. njemački [[izumitelj]] Christian Hülsmeyer, a predložena je njegova primjena u sprječavanju sudara [[brod]]ova. Razvoj ratnoga [[Zrakoplovstvo|zrakoplovstva]], posebice teških [[bombarder]]a, potaknuo je razvoj radara jer je trebalo razviti uređaj za rano upozoravanje na dolazeću opasnost. Prvi uređaj u osnovi istovjetan današnjim radarima izradio je [[Robert Watson-Watt]] (1935.).
Line 33 ⟶ 35:
gdje je: ''c'' - [[brzina svjetlosti]]. Kutne koordinate predmeta ([[azimut]] i/ili [[elevacija]]) određuju se iz smjera u kojem je postavljen glavni snop zračenja antene u trenutku prijama odjeka. Znatno veća točnost određivanja kutnih koordinata postiže se primjenom prijamne antene s više istodobnih glavnih snopova zračenja i međusobnom usporedbom tako dobivenih signala (takozvani monoimpulsni radar).
=== Dopplerov učinak ===
{{glavni|Dopplerov učinak}}
[[Brzina]] predmeta (na primjer [[Cestovna vozila|cestovnoga vozila]]) određuje se iz Dopplerova pomaka [[frekvencija|frekvencije]] signala odjeka u odnosu na frekvenciju odaslanoga signala. Dopplerov se pomak frekvencije određuje iz razlike [[faza]] između više signala odjeka u nizu, koji su primljeni od istog predmeta. Prikupljeni podatci se digitaliziraju, obrađuju u računalu i prikazuju na zaslonu. Brzina i smjer kretanja predmeta mogu se prikazati dodatnim [[vektor]]om brzine pridruženim svakom predmetu na zaslonu. Takvu se prikazu mogu dodati i zemljopisna karta promatranoga područja, opis pojedinog predmeta (određivanje ili identifikacija, udaljenost, brzina) i drugi podatci značajni za specifičnu primjenu pojedinoga radarskog sustava.
=== Frekvencijsko područje radara ===
Frekvencijsko područje radara ovisi o njegovoj primjeni, a nalazi se u rasponu od približno 10 M[[Hz]] do 100 GHz. Na najnižim frekvencijama rade radari za promatranje iza [[obzor]]a [[refleksija|refleksijom]] valova od [[ionosfera|ionosfere]]; u području od 100 MHz do 2 GHz, zbog malog utjecaja [[atmosfera|atmosfere]] na valove tih frekvencija, rade radari velikoga dometa za nadzor zračnoga prostora; u području od 2 do 8 GHz rade radari za točnije određivanje položaja, za promatranje srednjeg dometa, za praćenje te za gađanje većega dometa. Na frekvencijama od 8 do 12 GHz radi najveći broj zrakoplovnih, meteoroloških, brodskih i navigacijskih radara, jer to frekvencijsko područje omogućuje primjenu [[poluvodič]]kih izvora male mase i izmjera te primjenu relativno malenih antena velike usmjerenosti. Na još višim frekvencijama rade radari za posebne namjene te eksperimentalni sustavi (na primjer radari za svemirska istraživanja ([[radio astronomija]]), radari na cestovnim vozilima i slično).
== Izvori ==
| |||