Soteriologija: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
Dodao sam wikipoveznice.
Redak 2:
'''Soteriologija''' je grana [[teologija|teologije]] koja se bavi [[spasenje]]m, osobito spasenjem kroz [[Isus Krist|Isusa Krista]].
 
U govoru o Kristovu otajstvu razlikuje se sustavno razmišljanje o osobi [[Isus|Isusa Krista]], koje nastoji odgovoriti na pitanje: „Tko je Isus Krist“ ([[kristologija]]), od njegova djela spasenja koje nastoji odgovoriti na pitanje: „Što je Isus Krist učinio za nas“ (soteriologija). Suvremena [[kristologija]] nastoji gledati na jedinstvo između otajstva [[Utjelovljenje|Utjelovljenja]] Isusa Krista i njegova otajstva Otkupljenja. Sveukupno razmišljanje o Isusu Kristu obuhvaća i kristologiju i soteriologiju kao dva nerazdjeljiva dijela.
 
== Etimologija ==
Etimološki, soteriologija označava nauk o [[spasenje|spasenju]]. U [[Kršćanstvo|kršćanskoj]] teologiji ona se odnosi na [[Isus|Isusovo]] ostvarenje Božjega spasiteljskog plana za [[čovječanstvo]]. Isusovo spasiteljsko djelo nije ograničeno na Utjelovljenje, već obuhvaća čitav njegov život. Među temeljnim pretpostavkama soteriologije jest ta da je čovjeku potrebno spasenje i da tu potrebu treba prepoznati. Potreba za spasenjem jest posljedica krivnje koju si je čovjek „stekao“ svojim grješnim djelima. Također, čovjek se ne može izvući iz stanja grješnosti vlastitim naporom, već mu je potrebna Božja moć.
 
== Spasenje u Svetom pismu ==
Već na početku [[Biblija|Svetog pisma]] [[Bog]] se objavljuje kao „Osloboditelj“ i „Spasitelj“. On vidi nevolje svog naroda i vodi ga prema [[Sloboda|slobodi]] (usp. [[Knjiga Izlaska|Izl]] 1,1 – 15,21). Ishodišna točka u poimanju spasenja cjelokupnog [[Kršćanstvo|kršćanstva]] jest [[Knjiga Izlaska]] u kojoj je opisano oslobođenje [[Izrael|izraelskog]] [[Narod|naroda]] iz [[Egipat|egipatskog]] ropstva. U Starom zavjetu uočljiva je socijalno – politička crta „oslobođenja“. [[Stari zavjet|Starozavjetni]] proroci poput [[Izaija (prorok)|Izaije]], [[Jeremija|Jeremije]], Amosa i [[Mihej (knjiga)|Miheja]] snažno osuđuju [[Religija|vjeru]] i [[pobožnost]] koje su odvojene od socijalnih potreba bližnjega. U [[Novi zavjet|Novom zavjetu]] [[Isus]] upotpunjuje proročka obećanja o oslobođenju. Kad god [[Biblija|Sveto pismo]] govori o dolasku [[Sin Božji|Sina Božjega]] na svijet, ono mu pripisuje otkupljenje ili spasenje ljudskog roda kao svrhu. [[Evanđelje|Evanđelja]] prikazuju Isusa Krista kao onoga koji dolazi spasiti čovječanstvo oslobađajući ga od [[Grijeh|grijeha]]. To se nazire već u samom imenu ''Isus'' koje označava ''Boga Spasitelja''. Sam Krist objašnjava kako je došao na svijet kako bi ga otkupio: „Sin Čovječji je došao potražiti i spasiti izgubljeno“ ([[Evanđelje po Luki|Lk]] 19,10). O tome također progovaraju [[Sveti Pavao|Pavlove]] i [[Ivan Evanđelist|Ivanove]] poslanice: „Ali kada dođe punina vremena, posla Bog svoga Sina, rođena od [[Marija (majka Isusova)|žene]], rođena pod Zakonom, da otkupi podložnike Zakona, da primimo posinjenje“ ([[Poslanica Galaćanima|Gal]] 4,4-5); „U ovome se sastoji [[ljubav]]: nismo mi ljubili Boga, nego je on ljubio nas i poslao Sina svoga kao žrtvu pomirnicu za naše grijehe“ (1 [[Evanđelje po Ivanu|Iv]] 4,10).
 
== Oslobođenje/spasenje ==
Predaja sadržaj [[Isus|Kristova]] djela naziva „spasenje“ ili „otkupljenje“, no prikladniji izraz bi bio „oslobođenje“. Mala je razlika između pojmova ''spasenje'' i ''oslobođenje''. „Spasenje“ podsjeća na prijetnju koju se želi izbjeći, a „oslobođenje“ se odnosi na [[zlo]] koje je prisutno i od kojega se želi izbaviti. U Kristovu djelu su prisutna oba gledišta jer on izvlači ljudski rod iz opasnosti da izgubi svoje vječno predodređenje, koja zarobljuje čovječanstvo, a s druge strane Krist oslobađa čovječanstvo od njegova stanja i pruža mu spas za budućnost. Izraz „otkupljenje“ naglašava smisao otkupnine. [[Hebrejski jezik|Hebrejski]] pojmovi ''ga-al'' i ''padah'' su oznake oslobođenja s protuuslugom; [[Grčki jezik|grčki]] ''lytrosis'' i ''apolutrosis'' označavaju „oslobođenje posredstvom otkupnine“. Otkupnina naglašava vrijednost oslobođenja. U staro je doba bio običaj osloboditi [[rob]]ove plaćanjem određene cijene - otkupnine. U današnje se doba izbavljenje i oslobođenje shvaćaju kao ono što se nekada označavalo izrazom „otkupljenje“. U biblijskom govoru u vrijeme prije Krista, grčka riječ „otkupljenje“ je često gubila odnos sa otkupnom cijenom i označavala je „oslobođenje“. Ali Kristovo je djelo vratilo punu vrijednost prvom smislu oslobođenja cijenom ili otkupninom. Isus je izraz „otkupnina“ (lytron) upotrijebio kako bi označio zadaću koju treba ispuniti, te je time naglasio [[dogma]]tski vid oslobođenja. Spasenje se može shvatiti kao oslobođenje „od nečega“, što bi uključivalo oslobođenje od grijeha i krivnje, od egzistencijalnih tjeskoba, od tjeskoba povezanih s problemom [[smrt]]i, od žalosti, [[očaj]]a, nezadovoljstva s bližnjim i [[Bog|Bogom]], od nedostatka slobode, ljubavi... Također može se shvatiti kao oslobođenje „za nešto“, koje je oslobođenje za slobodu, pravdu, mir među ljudima i s Bogom, za ljubav i [[nada|nadu]], za sve što je dobro i vrijedno.
 
== Temeljno oslobođenje ==
[[Evanđelje|Evanđelja]] daju jasnu poruku po kojoj je Kristovo djelo, prvotno, oslobođenja duhovne naravi; to je oslobođenje ljubavi. Bez unutarnjeg oslobođenja ne vrijede ikakva druga oslobođenja. Ako bi i došlo do novoga socijalnoga ili političkog ustrojstva, a ne bi došlo do unutarnje promjene čovjeka, do oslobođenja od njegovog [[egoizam|egoizma]], on bi i dalje nastavio izrabljivati druge. [[Duhovnost|Duhovno]] oslobođenje je neophodno jer ono oslobađa čitavog čovjeka, a ne samo neki njegov dio. Takvo oslobođenje prvenstveno oslobađa čovjeka u onom najunutarnijem, u odnosu s Bogom. [[Grijeh]] uništava sklad između Boga i čovjeka, te između samih ljudi, a Isus je došao svojim otkupiteljskim djelom vratiti čovjeka njemu samome tako što mu poništava grijeh i ponovno uspostavlja povezanost s Bogom. S obzirom da oslobođenje utječe na sva područja čovjekova postojanja, tako ono utječe i na [[psiha|psihološko]] oslobođenje u kojemu je čovjek oslobođen od straha i nemira. Također je riječ i o socijalnom i političkom oslobođenju u kojemu se mora očitovati u društvenim odnosima udovoljavanje zahtjevima pravde i ljubavi, te sve više isključivanje izrabljivanja i tlačenja. Kristovo oslobođenje jest sveopće, ono obuhvaća čitavu ljudsku zajednicu. On je oslobodio čovječanstvo od svih podjela. Kristovo oslobođenje oslobađa čovjeka čineći ga dionikom Božje slobode.
 
== Literatura ==