Drugi svjetski rat u Bosni i Hercegovini: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Calapone (razgovor | doprinosi)
Redak 80:
 
{{glavni|Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije}}
 
Nije bilo nikada izvrsenih zlocina od strane Srba u Bosni i Hercegovini nad bilo kojim stanovnistvom, nego je upravo suprotno, hrvatsko i muslimansko stanovnistvo su vrsili masovne i to organizovane zlocine nad srpskim stanovnistom pod pokroviteljstvom nemacko/italijanskih okupatora, posebno se apostrofira vremenski period 1941. do 1945. godine. Jedan od najdrasticnijih primera su logori smrti, kao sto su Jasenovac, Jadovno, Stara Gradista i drugi, kao i brojne jame i druga neimenovana udubljenja koje su Ustase / hrvati i muslimani iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske, koristili za improvizovane grobnice srpskog stanovnistva, koje medjuvremenu, nisu pokatolicili ili proterali, te su ih ubili najgorim metodama fizickih likvidacija.
 
Krajem [[kolovoz]]a 1941. godine, talijanske trupe zaposjele su Drugu demilitariziranu zonu i pokrenule ofenzivu pod izlikom da ''zaštite srpsko stanovništvo''. Pod tom je propagandom dio boraca ostavio oružje i vratio se kući. Do kraja [[rujan | rujna]] talijanske trupe su zaposjele Drugu, a do sredine listopada i Treću zonu. U isto je vrijeme, ustanak u istočnoj Bosni bio vrlo intenzivan, što je iskoristio [[Dragoljub Mihailović]], poslavši neke bivše jugoslavenske časnike da preuzmu zapovjedništvo nad ustanicima. U rujnu 1941. godine, njegov glavni delegat za istočnu Bosnu, major [[Jezdimir Dangić]], proglasio se zapovjednikom Gorskog stožera bosanskohercegovačkih [[Četnici | četnika]].