Grb Republike Hrvatske: razlika između inačica

=== Grbovi„Šahirani ugrb“ kruni ===

[[Grb Dubrovačke Republike]] sadrži u štitu na modrom polju dvije crvene grede.

[[Grb Dalmacije|Dalmatinski grb]] sadrži u štitu na plavom polju tri žute (zlatne) okrunjene leopardove (ili lavlje ili risje) glave. U jednom razdoblju hrvatske povijesti i ovaj je grb rabljen kao hrvatski grb. <!-- izvor: "Danas", Zagreb, 1991, broj posvećen novoj hrv. zastavi, izašao u razdoblju sij-ožu 1991) -->.

[[Grb Istarske županije|Istarski grb]] sadrži u štitu na modrom polju žutu (zlatnu) kozu okrenutu u lijevo s crvenim papcima i rogovima.

[[Grb Slavonije|Slavonski grb]] sadrži u štitu na plavom polju dvije poprečne bijele (srebrne) grede, u nekim knjigama to se spominje kao dvije rijeke koje ograđuju Slavoniju, Drava i Sava, a između greda je crveno polje po kojem lagano hoda [[kuna (životinja)|kuna]] na lijevo. U gornjem plavom polju je žuta (zlatna) šesterokraka zvijezda. Grb je obrubljen crvenom crtom.

Slika:HRV_Central_Croatia_COA.svg|Tkz. Najstariji hrvatski grb

Slika:HRV_Dubrovnik_COA.svg|[[Grb Dubrovačke Republike]]

Slika:HRV_Dalmatia_COA.svg|[[Grb Dalmacije]]

Slika:Coa_istria.svg|[[Grb Istarske županije|Grb Istre]]

Slika:CoA Slavonia.svg|[[Grb Slavonije]]

Istim je zakonom iz 1990. godine utvrđena i uporaba grba.

Terminologija je iz 1990. godine, prije promjene Ustava (zakon je usvojen dan prije Ustava), kad je još postojalo Predsjedništvo Republike Hrvatske, te se govorilo društveno-političkim zajednicama i o Saboru Republike Hrvatske, a ne o Hrvatskom saboru.

Prema [[srednji vijek|srednjovjekovnim]] kovanicama koje su bile u uporabi na području Hrvatske, čini se da je bar od [[12. stoljeće|12. stoljeća]] ([[1196.]].) hrvatski grb bila šestokraka zvijezda danica iznad [[polumjesec]]a. Ove je kovanice dao kovati hrvatski [[herceg]] [[Andrija II.|Andrija]], koji će potom postati hrvatsko-ugarski kralj. Kovane su po uzoru na na [[Koruška|koruške]] [[frizatik]]e, pa kao i oni na naličju imaju pročelje crkve s dva tornja, no licem se razlikuju te imaju polumjesec s rogovima prema gore i nad njim šestokraku zvijezdu. Oko tog simbola napisano je ANDREAS D(ux) CR(oatiae). Zbog sličnosti s koruškim kovanicama, ove se obično nazivaju [[hrvatski frizatik|hrvatskim frizaticima]]. Na kasnijim frizaticima pojavljuje se patrijarhalni križ [[Arpadovići|Arpadovića]] a nad njim s jedne strane zvijezda, a s druge strane polumjesec i zvijezda. [[Anžuvinci]] će nakon [[1300.]] na revers umjesto zvijezde i polumjeseca sa zvijezdom staviti sa svake strane križa po jednu pticu. Otada polumjesec sa zvijezdom s reversa prelazi na avers, što pokazuje njegovu ključnu ulogu u simboličnoj poruci koju novac nosi. Kao zemaljski simbol on nije smio biti izostavljen s novca. Ovi elementi grba nalaze se uključeni u brojne hrvatske plemićke i gradske grbove (npr. grb Gradeca i [[Zagreb]]a barem od 14. st., grb [[Varaždin]]a barem od 15. st.), a kao boje ustalit će se srebrni polumjesec i zlatna zvijezda na crvenom štitu. Tako će biti uključeni i u grb na inauguralnoj Jelačićevoj zastavi iz [[1848.]] godine. Od [[16. stoljeće|16. stoljeća]] ovaj se grb koristi i kao grb imaginarne [[Ilirija|Ilirije]] koja bi obuhvaćala veći dio [[Balkanski poluotok|Balkanskoga poluotoka]]. Od [[19. stoljeće|19. stoljeća]] simbol zvijezde i polumjeseca naziva se [[Leljiva]], kao što je to slučaj s istovrsnim simbolima [[Poljska|poljske]] heraldike gdje se zvijezda i polumjesec nalaze uvijek na plavom štitu.

Na području [[Slavonija|Slavonije]] u [[13. stoljeće|13. stoljeću]] na kovanicama se bar od [[1235.]]. godine pojavljuje grb s [[Kune|kunom]] između dvije zvijezde. Riječ je o kovanicama koje se nazivaju [[slavonski banovac|slavonski banovci]] (niže nominale slavonskih banovaca umjesto kune imaju i dalje zvijezdu i polumjesec). Uporabu grba s kunom između dvije grede i sa zvijezdom u gornjem polju potvrdit će [[8. prosinca]] [[1496]]. kralj [[Vladislav II. Jagelović]]. Kroz povijest mijenjali su se položaj i boja zvijezde (crvena, zlatna ili srebrna), te boja polja između dviju greda (isprva zelena, a potom crvena). Ponekad ovaj grb označava cijelu Hrvatsku, posebice do [[1741.]] Početkom [[19. stoljeće|19. stoljeća]] ustalila se crvena boja polja na kojem se nalazi kuna. U nekim povijesnim razdobljima slavonski grb sastojao se od tri crvena hrta u trku na bijelom polju (nekad i bijeli hrtovi na zelenom polju), a osobito se to odnosi na [[16. stoljeće|16.]] i [[17. stoljeće]]. Takav se grb nalazio na oltaru sv. Ladislava iz 17. st. u [[Zagrebačka katedrala|zagrebačkoj katedrali]] (uz grbove Hrvatske i Dalmacije), kao ilustracija u djelu ''De Regno Dalmatiae et Croatiae'' [[Ivan Lučić|Ivana Lučića]] s kraja 17. stoljeća, kao jedan od grbova u [[Fojnički grbovnik|Fojničkom grbovniku]] iz 17. st., ali i na povelji [[Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima|bratovštine Sv. Jeronima]] u Rimu iz [[1585.]]

Na grbu [[Hrvatsko-Ugarska|hrvatsko-ugarskog]] kralja [[Matija Korvin|Matije Korvina]] ([[1458.]].-[[1490.]].) Hrvatsku predstavlja grb s tri zlatne okrunjene lavlje glave (heraldički su to leopardove glave) na plavom polju (''azure''), koji će se kasnije odnositi isključivo na [[Dalmacija|Dalmaciju]]. Grb se nalazi u vanjskom krugu Korvinova grba, među grbovima zemalja povezanih s ugarskom krunom. Grb Dalmacije s tri zlatne okrunjene leopardove glave koristi se barem od [[14. stoljeće|14. stoljeća]], a potvrdio ga je kralj [[Žigmund Luksemburški]] (vladao od [[1387.]] do [[1437.]]). U početku su to bile tri okrunjene lavlje glave okrenute lijevo na crvenom štitu, što podsjeća na grb [[Luksemburgovci|Luksemburgovaca]], pa je moguće da je grb ove dinastije i u korijenu dalmatinskoga grba. Kao što se vidi već na grbu Matije Korvina, ubrzo su lavlje glave pretvorene u glave heraldičkih leoparda (okrenuti ''en face''), a štit je postao plav. Do 1525. često je njime predstavljana cijela Hrvatska.

Uzorak bijelih (''argent'') i crvenih (''gules'') kvadrata (4×4) kao grb Hrvatske prvi se put službeno pojavljuje [[1508.]]. godine na portretu [[Fridrik III. car Svetog Rimskog Carstva|Fridrika III. Habsburškog]], koji je naslikao [[Hans Burgkmair]]. Pretpostavlja se ipak da je bio u uporabi još od [[11. stoljeće|11. stoljeća]]. 1512. godine bila je izdana spomenica [[Maksimilijan I., car Svetog Rimskog Carstva|Maksimilijana I.]] sa slikom njegovog groba. Rubom groba prikazano je osam grbova zemalja, a među njima i hrvatski grb s 5 x 5 polja. Hans Burgkmair portretirao je [[1525.]] kralja [[Vladislav II.|Vladislava II.]] Na slici je i hrvatski grb (7 x 4). Prikazan i na spomen-medalji što ju je Vladislav II. izdao [[1525.]] godine. Na dokumentu kojim [[Sabor]] Hrvatske i Dalmacije, [[1. siječnja]] [[1527.]]. godine, potvrđuje izbor [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda Habsburškog]] za hrvatskog kralja (tzv. [[Cetinski sabor]]) nalazi se šahovsko polje s 8×8 polja unutar kružnog pečata uz čije rubove polukružno piše ''Regni Sigillum'' (lat. „Pečat Kraljevstva“). Heraldički gledajući (zdesna), prvo je polje bijelo. To je jedan od sedam pečata što su ih na taj dokument stavili Ferdinandovi izaslanici i poglavari hrvatskih plemićkih obitelji. Takav će grb biti u osnovi kasnijih hrvatskih grbova unutar [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]].

[[Fojnički grbovnik]], nastao vjerojatno u [[17. stoljeće|17. stoljeću]] kao kopija izgubljene zbirke grbova nastale oko [[1590.]] godine za admirala Petra Grgurića Ohmučevića, donosi u sklopu složenoga grba zemalja koje su se pripisivale [[Dušanovo carstvo|Dušanovom carstvu]] i prikaz slavonskog grba u obliku tri crvena hrta na srebrnom polju, dalmatinski grb s tri okrunjene leopardske glave na plavom polju i hrvatski grb s 5x4 crvena i srebrna šahovska polja u donjoj polovici štita. U istom grbovniku nalaze se i zasebni prikazi grbova ovih zemalja. U prikazima grbova habsburških zemalja, kako u raznim grbovnicima, tako i u drugim vrstama prikaza (pročelja zgrada, freske u crkvama i palačama širom monarhije) ovaj grb od 16. stoljeća nedvosmisleno predstavlja Hrvatsku, a uz njega su i grbovi Dalmacije i Slavonije u kombinaciji s ostalim grbovima Habsburške Monarhije. Postoje zapisi iz 16. i 17. stoljeća o krunidbama hrvatsko-ugarskih kraljeva u Požunu (današnja [[Bratislava]]), prilikom kojih su hrvatski plemići nosili zastave kraljevstava Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Na tiskanom prikazu krunidbe [[Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva|Leopolda I.]] od [[26. lipnja]] [[1655.]]. godine vidljive su krunidbene zastave Hrvatske i Dalmacije s odgovarajućim grbovima. Sačuvana je takva krunidbena zastave Hrvatske izrađena [[1830]]. koja je rabljena pri krunidbi [[Ferdinand I., car Austrije|Ferdinanda I.]], te krunidbena zastava Slavonije izrađena [[1867]]. za krunidbu [[Franjo Josip I.|Franje Josipa]].

Do početka [[19. stoljeće|19. stoljeća]] ustalila se uporaba triju grbova u odnosu na tri hrvatska kraljevstva. Tako je Hrvatsku predstavljao grb sa srebrno-crvenim šahovskim poljem, različita broja i redoslijeda. Dalmaciju je predstavljao grb s tri zlatne okrunjene leopardske (lavlje) glave na plavom polju, a Slavoniju grb s plavim štitom i kunom u trku na crvenom polju između dvije srebrne grede sa zlatnom šestokrakom zvijezdom u gornjem polju. Kuna je nekad prirodne boje (smeđa), a nekad crna. Koliko je poznato, prvi je put [[Matija, car Svetog Rimskog Carstva|Matija Habsburški]] na svom [[talir]]u iz [[1616.]] objedinio tri hrvatska grba (slavonski, dalmatinski i hrvatski), a ta tri grba, zajedno s najstarijim poznatim hrvatskim grbom sa zlatnom šestokrakom zvijezdom danicom iznad srebrnog polumjeseca na crvenom štitu, rabio je ban [[Josip Jelačić]] ([[1848]].-[[1859]].) na svojoj zastavi kad je pod svojom vlasti ujedinio Hrvatsku, Slavoniju i Dalmaciju (ta se inauguralna Jelačićeva zastava iz 1848. čuva u Hrvatskom povijesnom muzeju u [[Zagreb]]u). Istovremeno, pojavljuju se ova tri grba spojena u jednom štitu. Takav grb Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, okrunjen krunom, u raznim je oblicima bio u neslužbenoj uporabi od 1848. godine.

Nakon [[Hrvatsko-ugarska nagodba|Hrvatsko-ugarske nagodbe]] iz [[1868]]. godine u službenoj uporabi u [[Kraljevina Hrvatska i Slavonija|Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji]], koja se još nazivala i Trojedno kraljevstvo Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, bio je grb sastavljen od grbova ovih kraljevstava okrunjen [[Kruna sv. Stjepana|Krunom sv. Stjepana]]. Premda Dalmacija tada nije bila pod jursdikcijom hrvatskoga [[ban]]a, ovim se grbom simbolično izricala želja za jedinstvom hrvatskog nacionalnog teritorija. Odlukom od [[19. lipnja]] [[1876.]] godine grb je detaljnije opisan, a prema njoj na štitu treba lijevo stajati grb Hrvatske, desno Dalmacije, te dolje Slavonije. Naredbom od [[16. studenog]] iste godine propisano je da nad štitom ima biti Kruna sv. Stjepana. Naredba od [[20. prosinca]] [[1899.]] jasnije utvrđuje redoslijed hrvatskog i dalmatinskog, određujući da se riječi „lijevo“ i „desno“ u naredbi iz 1876. godine valja shvatiti heraldički, tako da s položaja onoga koji gleda grb, hrvatski grb stoji desno, a dalmatinski lijevo. [[21. studenog]] [[1914.]]. godine ban Trojednoga kraljevstva [[Ivan Skerlecz]] ponovno donosi odluku kojom potvrđuje da se službeno u tome kraljevstvu može koristiti isključivo grb s Krunom sv. Stjepana, što dokazuje da ova kruna zbog nastojanja ugarskih vlasti oko [[mađarizacija|mađarizacije]] nije bila sasvim prihvaćena, pa je rabljena inačica s drugačijim krunama, a ponekad i bez kruna, kao što je slučaj na krovu crkve sv. Marka na [[Gornji grad|Gornjem gradu]] u [[Zagreb]]u. [[Rakovička buna]] iz [[1871.]] godine rabila je na svojoj zastavi isti grb, ali je na njemu u sredini bio položen crveni štit sa srebrnim polumjesecom i zlatnom šestokrakom zvijezdom (slično grbu Narodne garde iz 1848.).

Istovremeno tri hrvatska grba (Hrvatske, Dalmacije i Slavonije) nalaze se i u zajedničkom grbu [[Zemlje Krune sv. Stjepana|Zemalja Krune sv. Stjepana]] koji je bio u uporabi od [[1868]]. do [[1918]]. Na tom grbu koji u središtu ima [[grb Mađarske]] mogu se vidjeti (u smjeru obratnom od kazaljke na satu, počevši zdesna) grbovi Hrvatske, Dalmacije, Slavonije, [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] (pridodan [[1915]].), [[Riječki grb]] (pridodan [[1890.]].) i grb [[Transilvanija|Transilvanije]]. Dalmatinski se grb (kao i grb Bosne i Hercegovine) nalazio i na grbu austrijskog dijela Monarhije.

Nakon što je [[Hrvatski sabor]] raskinuo [[29. listopada]] [[1918.]]. godine sve državno-pravne veze s Austrijom i Ugarskom, te je Hrvatska postala dijelom [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Države Slovenaca, Hrvata i Srba]], trostruki grb, ali bez krune i sa zvijezdom u donjem plavom polju slavonskoga grba, a ne u gornjem, pojavljuje se na poštanskim markama. To međutim nije bio službeni grb, već umjetnički izražaj [[Rudolf Valić|Rudolfa Valića]] koji je zajedno s [[Rudolf Sabljak (stariji)|Rudolfom Sabljakom]] oblikovao marku. U [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca]] samo grb s crveno-srebrnim šahovskim poljem predstavlja Hrvatsku na zajedničkom grbu koji na štitu još sadrži i srpski i slovenski grb na bijelom dvoglavom orlu.

Nakon potpisivanja [[Sporazum Cvetković-Maček|Sporazuma Cvetković-Maček]], od proljeća [[1940.]],<ref>Jareb, 2010., str. 237., {{NSK-zapis|id=000731505}}</ref> u [[Banovina Hrvatska|Banovini Hrvatskoj]] u službenoj je uporabi bio povijesni hrvatski grb (samo crveno-srebrno šahovsko polje) s krunom, te veliki grb s povijesnim hrvatskim grbom na bijelom dvoglavom orlu okrunjenom krunom, a u neslužbenoj uporabi bio je i povijesni grb bez krune. To je opisano i prikazano na slikama u prilogu okružnice [[ban]]ske kancelarije od [[10. rujna]] 1940. godine. Okružnica određuje primarnu uporabu velikog grba na većim natpisnim pločama, a malog grba primarno u sastavu administrativinh pečata. Ipak, takvo je stanje bilo kratka vijeka.

Nakon proglašenja [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] [[1941.]], ''Zakonom o državnom grbu, državnoj zastavi, Poglavnikovoj zastavi, državnom pečatu, pečatima državnih i samoupravnih ureda'' od [[28. travnja]] 1941. godine, grb koji ulazi u službenu uporabu opisan je na sljedeći način: „Grb Nezavisne Države Hrvatske je štit s 25 četvorinskih polja bijelih (srebrnih) i crvenih (boje krvi), poredanih naizmjence u pet redova tako da je početno polje bijelo (srebrno). Nad grbom je znak u obliku zvjezdolike troplete vitice iste crvene boje koja uokviruje bijelo polje u kojemu je veliko slovo U tamno modre boje.“ Ova tropleta vitica znak je [[Ustaški pokret|ustaškog pokreta]]. Postojale su dvije inačice štitova koje su se podjednakom učestalošću pojavljivale u uporabi. Jedna je bila polukružna, a druga sa zašiljenim donjim dijelom. Bilo je i više inačica vitica. Grb je bio u uporabi u NDH do [[8. svibnja]] [[1945.]] godine.

Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] u vrijeme [[Federalna Država Hrvatska|Federalne Države Hrvatske]] rabljen je znak (heraldički nije grb jer se svi dijelovi ne nalaze unutar štita) s crvenom petokrakom zvijezdom u središtu obrubljenom vijencem koji je zdesna imao granu masline, a slijeva klas žita. Ovakav je znak bio u uporabi do [[18. siječnja]] [[1947.]].<ref>Državni grb Narodne Republike Hrvatske objavljen je u Narodnim novinama po prvi puta u četvrtak, 17. travnja 1947., u broju 35. od godišta III. (CIX.)</ref> Od tada, u [[NR Hrvatska|NR Hrvatskoj]] (državni grb) i u [[SR Hrvatska|SR Hrvatskoj]] (republički grb), sve do [[1990]]., u službenoj je uporabi bio povijesni hrvatski grb s prvim crvenim poljem, uronjen u valovito more (plavo i srebrno), i s izlazećim zlatnim suncem iza štita. Grb je bio okružen vijencem od žitna klasja sa srebrnim nakovnjem u dnu i zlatom obrubljenom crvenom petokrakom zvijezdom na vrhu. Dizajn je načinio [[Vanja Radauš]].<ref>[[Darko Stuparić|Stuparić, Darko]]. ''Diplomati izvan protokola : ambasadori Titove Jugoslavije'', Zagreb : Centar za kulturnu djelatnost Saveza socijalističke omladine Zagreba, 1978., str. 75. {{citat|Dali smo ideju da u grbu, a da pri tom ostanemo pri tradicionalnom hrvatskom grbu, treba da budu i more, industrijalizacija i poljoprivreda. Vanja Radauš je to tada slikarski i kiparski uobličio, prema našim idejama. Današnji hrvatski grb Vanjina je kreacija!}}</ref> U klasičnoj socijalističkoj ikonografiji žito predstavlja plodnost i seljaštvo, nakovanj predstavlja prekaljenost<ref name="dj">Enciklopedijska natuknica ''Grbovi'', dio ''Naši državni grbovi.'' '''u''': Bukša, Juraj (gl. ur.) ''Svijet oko nas : enciklopedija za djecu i omladinu'', 1. svezak, III izdanje (XI), Školska knjiga, Zagreb, 1987., str. 242.</ref> ili radništvo, a izlazeće sunce označava novo jutro koje dolazi s [[komunizam|komunizmom]]. Iz iste je ikonografije i crvena petokraka. Ustav SR Hrvatske od [[22. veljače]] [[1974.]] godine ovako opisuje taj grb: „Grb Socijalističke Republike Hrvatske je polje okruženo s dva snopa žitnog klasja zlatne boje. U dnu polja je željezni nakovanj nad kojim se blago talasa morska pučina. Iz morske pučine uzdiže se historijski hrvatski grb iznad kojega izlazi sunce. Snopovi žitnog klasja dolje se sastavljaju i isprepliću, a u svom sastavu opleću postolje nakovnja. Između vrhova klasja je zlatom obrubljena crvena petokraka zvijezda kojoj su donji kraci usmjereni u polje grba.“

Dana [[25. srpnja]] [[1990.]]. godine [[Hrvatski sabor]] donosi [[Amandman]] LXVI na [[Ustav]] Socijalističke Republike Hrvatske u kojem se kaže: „Grb Republike Hrvatske je povijesni hrvatski grb, osnovica kojeg se sastoji od 25 crvenih i bijelih polja.“ Ovakav osnovni povijesni grb bio je u uporabi do donošenja ''Zakona o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske, te zastavi i lenti Predsjednika Republike Hrvatske'', [[21. prosinca]] [[1990.]]. (NN 55/90). Nije bilo nikakvih preciznijih odredbi o obliku štita, niti službenog likovno oblikovana predloška, a amandmanom je određeno da se točan izgled grba ima utvrditi zakonom. Zbog toga se kroz sljedećih nekoliko mjeseci i u službenoj uporabi moglo vidjeti više inačica grba, s različitim oblicima štita i različitim početnim poljem.

Grb Republike Hrvatske prema ''Prijedlogu Zakona o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske, te zastavi i lenti Predsjednika Republike Hrvatske'', kojeg je [[Vlada Republike Hrvatske]] uputila u [[Sabor Republike Hrvatske|saborsku]] zakonodavnu proceduru [[18. prosinca]] [[1990.]] godine. Zakon je donesen [[21. prosinca]] [[1990.]] godine. Dizajn je načinio [[Miroslav Šutej]], a prihvatila ga je komisija kojoj je bio na čelu [[Nikša Stančić]], predstojnik katedre za hrvatsku povijest [[Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu|Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu]]. Ovo rješenje izazvalo je više primjedbi heraldičara koje se odnose na uporabu grbova u kruni, različite nijanse plave boje u grbovima, nejasno podrijetlo plave boje u grbu s polumjesecom i zvijezdom, jednaka čast pridana grbovima nekadašnjih kraljevstava i onih područja koja to nisu bila, te obrub oko čitavoga grba. Ove primjedbe nikada nisu uzete u ozbiljnije razmatranje no potakle su jasnije propise o heraldičkim rješenjima za znakovlje [[županija]], [[grad]]ova i [[općina]].

Grb [[Istra|Istre]] sa zlatnom kozom crvenih papaka i rogova u plavom štitu na zelenom trobrijegu bio je u uporabi za Istru u [[Habsburška Monarhija|Habsburškoj Monarhiji]] kojoj je pripala [[1797]]. U njoj je Istra imala položaj marke (''Markgrafschaft''), dok [[1813.]] godine nije postala dijelom [[Austrijsko primorje|Austrijskog primorja]] te je s [[Goriška|Goriškom]], [[Gradišče]]m i [[Trst]]om imala zajednički združeni grb. Grb s kozom ili jarcem već je ranije za Istru koristila [[Mletačka Republika]]. Kao suvremeni grb [[Istarska županija|Istarske županije]] usvojeno je umjetničko rješenje prema knjizi [[Austrija|austrijskoga]] heraldičara K. Linda „Stadte-Wappen von Österreich-Ungarn“ ([[Beč]], [[1885.]]): u plavom zlatni jarac s crvenim rogovima i papcima.

Povijesni [[Riječki grb|grb grada Rijeke]] (ujedno i grb riječkog [[Corpus separatum|Corpus Separatuma]] i [[Slobodna Država Rijeka|Slobodne Države Rijeka]]) temelji se na grbu koji je dodijelio hrvatski kralj i austrijski car [[Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva|Leopold I]]. 6. lipnja [[1659.|1659]] godine. U crvenom ovalnom štitu desnom nogom stojeći na stijeni dvoglavi crni orao uzdignutih krila obiju glava gledajući u lijevo sa zlatnim kljunovima i nogama i crvenim jezicima, lijevom nogom drži vrč prirodne boje iz kojeg se obilno izlijeva voda koja se razlijeva oko stijene. Iznad orla je austrijska carska i hrvatska kraljevska kruna s dvjema plavim vrpcama koje vise vodoravno iz nje. Ispod štita je vrpca s natpisom "''INDEFICIENTER''" (nepresušan).

U nekim navodima se spominje da bijela boja označava [[Bijela Hrvatska|Bijelu Hrvatsku]], a crvena [[Crvena Hrvatska|Crvenu Hrvatsku]].